U gomili publicističkih naslova koji pune police knjižara pred Interliber naišli smo na par zanimljivih knjiga, zanimljivog formata biblioteke zanimljivog naziva – Apoteka, točnije Apoteka:. Lansirala ju je izdavačka kuća Jesenski i Turk s ciljem da unese red u propitivanju teorijskih i filozofskih fenomena današnjice. Pa kažu: "Ovdje ćemo se baviti ponajviše teorijskim pristupom stvarima; ispitivanjem i promišljanjem rubnih područja i mostova između književne teorije i filozofije, prirodnih i društvenih znanosti, uzet ćemo malu dozu teorije likovne i glazbene umjetnosti ali i nekih segmenata svakodnevice, poput odnosa prema hrani ili subjektivnog osjećaja sreće i melankolije."
Biblioteku uređuje Irena Miličić, a u do sad objavljenim naslovima našla se, kao prva, knjiga Nadmoć Dobra bookerovke Iris Murdoch, što je ujedno prvi hrvatski prijevod ove irske spisateljice u posljednjih 25 godina. Premda je Murdoch najpoznatija po svojim intenzivnim i bizarim romanima često seksualnih tema, od kojih se neki uvrštavaju u 100 najboljih djela pisanih na engleskom jeziku uopće, u Apoteci: je objavljena njena zbirka filozofskih eseja o ljepoti, ljubavi i dobru. Murdoch je eseje uokvirila beletrističkom cjelinom, čime su dodatno pristupačni i čitateljima koji se ne bave akademskom filozofijom.
Druga u seriji ovih nevelikih i dobrohotnih knjiga Apoteke: je Smisao života, Terryja Eagletona (o kojem je prošli tjedan nešto govorio i naš doktor Ostojić). Premda ponekad kontroverzan zbog marksističkih pogleda na društvo, Eagleton na svega stotinjak stranica nudi odgovor, ali ne na samo pitanje o smislu života, već na to kako mu pristupiti, zastupajući stav da su gotovi odgovori prekonačni i dosadni, te da je smisao u samom pitanju i potrazi za odgovorima.
Dokaz da u Hrvatskoj austrijske autore ne objavljuje samo Fraktura sljedeći je Apotekin recept: Konrad Paul Liessmann, jedan od najcjenjenijih austrijskih znanstvenika koji se u svom djelu Teorija neobrazovanosti – zablude društva znanja zabavlja upravo navedenim pojmom - 'društvom znanja'. Kroz devet poglavlja esej analizira medijske pojave poput 'Milijunaša' i njemu slične kvizove kvaziznanja (u koje nikako ne spadaju Booksini Pub kvizovi, provjerite zašto), razmatra seriju neuspješnih reformi obrazovnih sustava, razmišlja o maniji rangiranja i beskrajnim i neplodnim javnim i privatnim debatama o propadanju razine osnovnoškolskog i srednjoškolskog znanja. Ovaj Liessmannov esej u Austriji je doživio čak 16 izdanja.
A što se tiče najavljenih naslova, iz prve ruke doznajemo da u Apoteku: uskoro stižu Protiv sreće: pohvala melankolije Erica Wilsona o fenomenu ovisnosti Amerikanaca o sreći, O dijalogu Davida Bohma te O pričama i pripovijedanju Richarda Kearneyja. Uopće ne zvuči loše.
