Povodom objavljivanja hrvatskog prijevoda knjige Učitelj neznalica - pet lekcija iz intelektualne emancipacije znameniti francuski filozof Jacques Rancière gostuje u Zagrebu i Rijeci od 31. ožujka do 02. travnja.
Zagreb, 31.3.2010. (srijeda) u 18.00 sati
Velika dvorana Jedinstva, Trnjanski nasip bb
Predavanje: Metoda jednakosti - politika i poetika
uz promociju knjige Učitelj neznalica (Multimedijalni institut)
(* predavanje na engleskom, ulaz slobodan)
Rijeka, 2.4.2010. (petak) u 12.00 sati
Molekula, Delta 5/I
Susret povodom izdavanja knjige Učitelj neznalica (Multimedijalni institut) i Poetike znanja (Edicija Jugoslavija). Moderira Leonardo Kovačević.
(* razgovor na engleskom, ulaz slobodan)
Na pitanje zašto je Jacques Rancière danas neizostavno ime kad se želi misliti politiku i umjetnost, i zašto je njegova filozofija inspirativna za nebrojene intelektualce, umjetnike i aktiviste, odgovor će biti vrlo kratak. Rancière ne nudi nikakvo razrađeno učenje ili povlaštenu filozofsku istinu koja bi bila orijentir djelovanju. Jacques Rancière reći će da je jedina pretpostavka koja nam omogućava da stvorimo demokratsko društvo jednakost. Jednakost je radikalna i ne ovisi o obrazovanosti ili o bogatstvu.
Pretpostavka jednakosti koja ne isključuje nikoga i ništa pogubna je za svako društveno uređenje koje počiva na nejednakosti i hijerarhijama, te će moćnici napraviti sve da je ušutkaju.
Učitelj neznalica je Rancièrovo remek-djelo i jedna neobična filozofska pripovijest koja priča o intelektualnoj emancipaciji. Intrigantna i radikalna prispodoba oslobađanja po Rancièreu jest situacija u kojoj učitelji koji i sami ništa ne znaju o konkretnom predmetu podučavaju druge ljude u tome. Jer, kako će Rancière kazati, u procesu obrazovanja riječ je o zajedničkom stvaranju slobode a ne o transferu znanja.
Intelektualna pustolovina Jacquesa Rancièra takav je jedan poziv da iskoračimo u društvo bezuvjetno jednakih, što je drugo ime za zajednicu slobodnih.
***
Jacques Rancière rođen je 1940. u Alžiru. Po završetku École normale supérieure u krugu Louisa Althussera, 1969. godine Michel Foucault ga poziva na Odsjek za filozofiju tek osnovanog, eksperimentalnog Sveučilišta u Vincennesu koje će narednih godina okupiti najvažnija imena francuske filozofije druge polovice 20. stoljeća: Deleuzea, Lyotarda, Badioua i mnoge druge. Nakon što se 1980. to sveučilište seli u pariško predgrađe Saint Denis i postaje poznato pod imenom Paris-VIII, Rancière će na njemu predavati sve do svog umirovljenja sredinom devedesetih.
Najvažnije publikacije: Noć proletera (1981.), Filozof i njegov siromah (1983.), Učitelj neznalica (1987.), Neslaganje (1995.), Mržnja demokracije (2005. / hrv. prijevod 2008.), Politika književnosti (2007. / srpski prijevod 2008.), Emancipirani gledatelj (2008.)
