Gosti prve tribine su Tonči Valentić i Katarina Luketić s kojima će razgovor voditi Irena Lukšić. Program počinje u 19 sati.
***
Umjetnost se uvijek bavila čovjekom i njegovim prebivanjem u svijetu, stvarima koje ga privlače i oduševljavaju. Otkrivala je tajne veze, neobične zakonitosti i običnu ljepotu, duboke tragove u vremenu, nove jezike. Postavljala je pitanja i tražila odgovore. Zavodila je i odvodila u nepoznate sfere, slutila i nalazila čuda. Umjetnost je govorila posebnim jezikom, slikama i zvukovima od kojih su generacije stvorile svoje lozinke i mitove, neprolaznost. Vremena su se otvarala umjetnosti, umjetnost se otvarala vremenima. Jedna su razdoblja nudila više materijala, druga manje. Jedna su stvarala atmosferu, druga je ubijala. Stoga su često 'ono divlje u zraku', zapravo u čovjeku, što se moralo zabilježiti okom i rukom, pratili nesporazumi, nerazumijevanja pa i pogibelji, te su umjetnici svoja djela nosili kao križ ili smrtnu presudu. Kao sramotu i znak propasti civilizacije. Sve dok ne bi došli neki drugi ljudi, drugo vrijeme i običaji, koji bi u njima prepoznali iznimne vrijednosti.
Upravo takvim djelima, neshvaćenim i prezrenim u vremenu u kojemu su nastala, bavi se serija tribina pod naslovom Humanizam i dekadansa. Riječ je o umjetničkim ostvarenjima koja su svaka na svom području i svaka u svoje vrijeme pokušala nešto više reći o čovjeku i njegovim intimnim tajnama, o ljudskoj psihologiji općenito, o fiziologiji i simbolici. Erotika, ljubav i strast u književnosti, na filmu, u glazbi i izvedbenim umjetnostima, u znanosti i publicistici. U svoje vrijeme – korak u ponor, kasnije – korak u vječnost.
Razgovor o oslobođenoj ljubavi i erotici u književnosti započet će slučajevima Sanjina Mihaila Arcibaševa i njegovom radijacijom u europskim literaturama, poglavito kod D.H. Lawrencea, te ikone američke kulture Lolite Vladimira Nabokova, djelima koja su svojim autorima isprva priskrbila niz nevolja i osporavanja da bi ih potom prometnula u klasike modernoga doba. Bit će riječi o tretmanu erotike u visokoj književnosti kroz povijest te o razlici između erotike i pornografije u kulturi novijeg vremena.
Od filmova tu su WR – misterije organizma Dušana Makavejeva, koji se bavi enigmom ljudske intime i društvene stvarnosti, potom ode putenosti Posljednji tango u Parizu Bernarda Bertoluccija i EmanuelleJusta Jaeckina, Machatyjevi međuratni erotski fantazmi, američki 'meki pornići' i edukativni filmovi na temu ljudske spolnosti.
Treća cjelina bavi se 'nepristojnom' glazbom i glazbenim spotovima: prisjetit ćemo se slučaja slavne Gainsbourgove pjesme Je t'aime… moi non plus, zatim šaljivih pučkih pjesmica koje se u originalnim verzijama poigravaju s vulgarnim izrazima ili asocijacijama te spotovima koji su zbog 'eksplicitnih sadržaja' uklonjeni s javnih internetskih servisa (slučaj skupine Rammstein). Ponešto će se reći i o (rock) performansima, osobito domaćima, koji provociraju javni moral i usvojene estetske standarde.
I u znanosti je, među 'ozbiljnim' stvarima, također bilo nepoćudnih izdanja. Možemo spomenuti razne specijalizirane rječnike opscenog leksika, pa i 'obične' rječnike s uključenim vularizmima, potom književnokritička izdanja koja se bave 'nezgodnim' djelima (npr. parapuškinistika), priručnike iz seksologije, feministička istraživanja itd.
Znanstvenim i publicističkim knjigama posvećena je četvrta, posljednja tribina. Na njoj će biti riječi o literaturi koja treba podučavati, na koju se valja referirati u promišljanju ljudske intime.
Dakle, Humanizam i dekadansa! Čovjek kao svjetlo i tama, umjetnost kao uzvišeno i izopačeno.
Tribine je osmislila Irena Lukšić, a njeni gosti – sugovornici i predavači – bit će ugledni domaći književni kritičari, kulturolozi, filmolozi, publicisti i umjetnici-praktičari.
