Sezona lova na književne nagrade je odavno otvorena i polako se približava kulminaciji. Jedna od najvažnijih nagrada svakako je ona Jutarnjeg lista koja se, u kategorijama proze odnosno publicistike, dodjeljuje najboljoj knjizi čije je prvo izdanje tokom prethodne godine objavljeno u Hrvatskoj. O tome tko će odnijeti nagradu odlučuju dva sedmeročlana žirija. U žiriju zaduženom za publicistička izdanja sjede Vlaho Bogišić (predsjednik), Željko Krušelj, Branko Matan, Davor Butković, Željko Ivanjek, Anton Šuljić i Tvrtko Jakovina, dok žiri za prozna djela sačinjavaju Branimir Pofuk (predsjednik), Viktor Žmegač, Andrea Zlatar, Dario Grgić, Jagna Pogačnik, Teofil Pančić i Gordana Crnković. Oba povjerenstva bila su marljiva te su izabrana 24 naslova, u svakoj kategoriji po 12, koji će se boriti za nagradu.
Ovogodišnje izdanje nagrade donosi nekoliko kurioziteta. Primjerice, zanimljivo je da se ove godine, prvi puta u povijesti nagrade, dogodilo da je isti autor, Miljenko Jergović (inače pobjednik 2003. godine za prozni naslov), ušao u uži izbor i kao autor proznog i kao koautor publicističkog naslova. Neobična je, iako jednom u prošlosti nagrade već viđena, situacija u kojoj je član jednog žirija istodobno autor djela koje je onaj drugi žiri uvrstio u uži izbor za nagradu. Doduše, kada je jasno da je ta osoba Viktor Žmegač, član proznog žirija, čija je knjiga Majstori europske glazbe gotovo siguran finalist u svakoj nagradi za publicistiku, ovakav razvoj događaja zapravo nije neočekivan. Također, treba izdvojiti i podatak da će Mirko Kovač treću godinu za redom ući u uži izbor za nagradu, i to za publicistiku, s tim da je pretprošle godine konkurirao također u publicistici (Pisanje ili nostalgija), a lani u prozi (Grad u zrcalu). Treba naglasiti da će po pet finalista u svakoj kategoriji biti objavljeno u subotu, 24. travnja, dok će pobjednici i nasljednici prošlogodišnjih laureata (Božidar Violić Isprika i Rade Jarak Pustinje) biti poznati tri dana kasnije, 27. travnja.
***
Nagrada Jutarnjeg lista sigurno je jedna od najvažnijih književnih nagrada, no nagrada koju bi većina autora vjerojatno ipak najradije dobila svakako je ona tportala, koja se dodjeljuje za najbolji roman objavljen u protekloj godini. Riječ je o jednoj od najmlađih književnih nagrada (ovo je njezino treće izdanje), no svakako najunosnijoj, jer pobjednik dobiva okruglih 100 tisuća kuna. Na natječaj koji je trajao od 12. do 22. ožujka izdavači ili autori prijavili su 53 naslova izdana u prošloj godini. Proces odlučivanja je sličan nagradi Jutarnjeg. Sedmeročlani žiri u sastavu Katarina Luketić (predsjednica), Igor Mandić, Jadranka Pintarić, Tomislav Brlek, Gordan Duhaček, Slaven Jurić i Miroslav Mićanović početkom svibnja objavit će 11 polufinalista nagrade. Zatim će do kraja svibnja biti izabrano petero finalista, dok će se ime pobjednika ovogodišnjeg natječaja obznaniti u prvoj polovici lipnja. Imena autora odnosno romana koji su u konkurenciji za nagradu možete doznati ovdje.
***
Nagrade za književnost u proljeće se dodjeljuju šakom i kapom i to ne samo u Hrvatskoj. Ovaj izvještaj o nagradama zaključit ćemo viješću da je roman Freelander Miljenka Jergovića, u njemačkom prijevodu Brigitte Doebert, nominiran za ovogodišnju uglednu njemačku književnu nagradu Bruecke Berlin (Most Berlin), koja se dodjeljuje od 2002. godine značajnom suvremenom djelu srednjoeuropske i istočnoeuropske književnosti, odnosno njegovu prijevodu na njemački jezik. Nagrada iznosi 20 tisuća eura, koje ravnopravno dijele autor i prevoditelj, što je u ovom slučaju Petra Ljevak. Uz Jergovićev roman nominirani su i Falle, unendlich estonske spisateljice Eeve Park, Seiobo auf Erden mađarskog pisca Laszla Krasznahorkaia, Daniel Stein ruske književnice Ljudmile Ulitzkaje i Familienbrand bugarskog autora Vladimira Zareva. Među prijašnjim dobitnicima ove nagrade bio je i dobro nam poznati pisac David Albahari, odnosno prevoditelji Mirjana i Klaus Wittmann, za knjigu Domovina. Dobitnici će se znati krajem travnja, a svečana dodjela nagrada održat će se 9. lipnja u Berlinu, istodobno sa simpozijem Književnog kolokvija iz Berlina.
***
Prije točno 110 godina, 22. travnja 1900. godine, u prostorijama Matice hrvatske okupilo se stotinjak čudnovatih muževa, osoba većinom impresivnih brčina kojima je zajedničko bilo to da su se dičili činjenicom što su književnici, i još k tome hrvatski. Susretom tih neobičnih stvorova, među kojima su bili i Vladimir Mažuranić, August Harambašić (nekad slavni i rado citirani pravaški pjesnik, a danas s potpunim pravom zaboravljen), Ante Tresić Pavićić, Ðuro Arnold, Milivoj Dežman, Gjalski, Kukuljević i mnoga druga dobro nam poznata imena, predsjedao je Ðuro Deželić, predsjednik pripremnog odbora. U jednom trenutku za riječ se javio Ivan pl. Kukuljević i značajno objavio, "Gospodo, izaberimo na današnjoj prvoj glavnoj skupštini Društva hrvatskih književnika per aclamationem prvog predsjednika. Kliknimo s toga, gospodo, svi jednodušno: neka naš predsjednik bude Ivan vitez Trnski". I tako bješe. Trnski je postao predsjednik novoosnovanog Društva hrvatskih književnika koje danas slavi 110 obljetnicu postojanja. To i takvo društvo, koje, iz dobro nam znanih razloga, već gotovo osam godina nije jedino krovno cehovsko udruženje pisaca, danas slavi svoju veliku obljetnicu, a prije samo nekoliko dana, točnije 16. travnja, primljeno je u European Writers Council, međunarodnu organizaciju europskih pisaca koja okuplja oko 60 tisuća pisaca, članova 58 udruženja iz 30 europskih zemalja.
***
A kad smo već kod DHK recimo još i to da je u okviru suradnje DHK i čileanske udruge pisaca Letras de Chile na njihovoj web stranici objavljen izbor radova hrvatskih pisaca.
Suradnja između dviju udruga književnika dogovorena je prilikom nedavnog boravka čileanskog pisca Diega Munoza Valenzule u Zagrebu kada je promovirao prijevod svoje zbirke priča Tajna mjesta, koju je prevela Željka Lovrenčić, koja je i učinila izbor i prijevod za web stranicu. Riječ je uglavnom o prijevodima objavljenima u prijevodnom časopisu DHK - časopisu Most/The Bridge. Pisci koji su predstavljeni svojim tekstovima su Diana Burazer, Branimir Bošnjak, Lana Derkač, Diana Rosandić, Davor Šalat, Dunja Detoni Dujmić i Stjepan Čuić, inače bivši predsjednik DHK, koji je jedini predstavljen svojom prozom.
