Veliki neredi u Egiptu zaprijetili su brojnim kulturnim znamenitostima, a među ostalim i velikoj biblioteci Alexandrini, koja sadrži gotovo osam milijuna knjiga. No, prema riječima direktora Alexandrine Ismaila Serageldina knjižnicu sada čuvaju odredi mladih dobrovoljaca. Knjižnica je od početka velikih prosvjeda protiv predsjednika Mubaraka zatvorena za posjetitelje. Inače, diljem Egipta uspostavljeni su provizorni odredi dobrovoljaca koji čuvaju nacionalno blago od bandi razbojnika koje haraju zemljom. Zanimljivo je da je jedan od najvećih zagovaratelja otvaranja nove Alexandrine 2002. godine bio upravo Hosni Mubarak protiv čije su vladavine i ustali brojni prosvjednici. Aleksandrijska biblioteka bila je najveća u antičkom svijetu, no uništena je u pohodu Julija Cezara 48. godine prije nove ere.
*****
Profesorica engleskog jezika Abigail Williams uz pomoć svog trogodišnjeg sina dekodirala je šifrirana pisma autora znamenitih Guliverovih putovanja Jonathana Swifta. Riječ je o knjizi The Journal to Stella koja se sastoji od 65 pisama koja se trenutno istražuju na Oksfordskom sveučilištu. Slavni književnik je koristio dječje tepanje za kodiranje intimnih dijelova dnevnika. Pisma koja je Swift pisao ljubavnici Stelli, Esther Johnson, i njezinoj prijateljici Rebecci Dingley pisana su kodiranim jezikom sličnim dječjem tepanju, a ponekad se u njima mogu naći i pogrdni izrazi. Profesorica Williams je rekla da se pisma mogu dešifrirati samo ako se čitaju naglas s obzirom da je Swift razvio vrlo specifičan jezik kojim se obraćao dvjema ženama. Jedan od primjera je njegovo obraćanje Stelli kojoj piše: 'I am sorry for poo poo ppt, pray walk hen oo can', što na engleskom zapravo znači: 'I am sorry for poor poor poppet, pray walk when you can.' ('Žao mi je jadne lutkice, molim da uskoro stane na noge'), a Swift njome želi što brži oporavak Stelli, inače prilično krhkog zdravlja. Osim tepanja, žene kojima piše pogrdno naziva poslušnim kučkama i sočnim droljama. Rečenice u kojima tepa često su ispisane vrlo sitnim slovima, nerijetko i precrtane, a dio stručnjaka pretpostavlja da su za precrtavanje zaslužni članovi njegove obitelji koji su tako postupili u želji da zaštitite piščev ugled.
*****
Jad i bijeda se nastavlja. Rasprave oko izjave Velimira Viskovića kako je Miljenko Jergović poticatelj četništva ne jenjavaju. Članovi Hrvatskog društva pisaca Boris Dežulović, Vlaho Bogišić, Zlatko Gall, Nenad Rizvanović i Ante Tomić zatražili su od predsjednika Društva Velimira Viskovića da se javno ispriča "za poticanje i sudjelovanje u medijskom linču kojem je očiti cilj simbolička, ali i moguća stvarna eliminacija Miljenka Jergovića iz javnoga života". Njihovo pismo uslijedilo je otprilike tjedan dana nakon što je pisac Ivan Lovrenović istupio iz HDP-a, a kao razlog istupanja naveo intervju Velimira Viskovića objavljen u Vijencu u kojem je ovaj izjavio kako je "nemoguće naći Hrvata, osim možda Miljenka Jergovića, koji bi našao opravdanje za reafirmaciju četništva u Srbiji". Osim Lovrenovića jedino je još Dežulović odlučio istupiti iz HDP, društva koje okuplja 226 članova.
*****
Europska komisija odlučila je formirati stručnu skupinu zaduženu za izradu prijedloga za podizanje razine pismenosti u Europi, a što bi trebao biti tek početak općeeuropske kampanje za iskorjenjivanje nepismenosti u Europi. Naime, prema posljednjim poraznim podacima, stanovništvo Starog kontinenta sve manje čita, a više od 20% populacije ima nisku razinu pismenosti. Prema podacima Europske komisije, svaki peti Europljanin mlađi od 15 godina, a slično je i s odraslima, ima teškoća u čitanju i pisanju, zbog čega teško pronalaze posao i zbog čega su izloženi riziku socijalne isključenosti.
Stručnu skupinu vodi princeza Laurentien od Nizozemske, koja je posebni izaslanik UNESCO-a za pismenost i razvoj. EU je postavio cilj da se do 2020. godine smanji udio učenika s teškoćama u čitanju, matematici i znanosti na manje od 15%. Osim toga, čak trećina ukupno zaposlenih, njih gotovo 80 milijuna, ima vrlo nisku razinu sposobnosti čitanja i pisanja. Procjenjuje se da će se do kraja ovoga desetljeća udio radnih mjesta za koje će trebati visoka stručnost povećati na 35% sa sadašnjih 29%.
"Previše Europljana se osjeća isključenima s tržišta rada i teško daje doprinos društvu zbog nedostatka temeljnih vještina čitanja i pisanja. Ako želimo ostvariti naše ciljeve o pametnom rastu, moramo se pozabaviti tim problemom", izjavila je povjerenica za obrazovanje i kulturu Andrula Vasiliu.
