Noviteti:
Proza:
1. Muzej zabačenih tajna, Oksana Zabužko (Edicije Božičević)
Dvije usporedne fabularne linije, odvojene u vremenu, teku u romanu ukrajinske spisateljice Oksane Zabužko – neobično se dodirujući, prizivajući jedna drugu u imenima likova, događajima i zaokretima u radnji, da bi se naposljetku stopile u jednu. Ambicioznošću i opsežnošću svojega projekta, kompleksnim rečenicama koje kao da nastoje izraziti više nego što je to jezikom moguće, metaforom i metonimijom kao osnovnim vezivnim tkivom cjelokupnoga teksta, komuniciranjem s aktualnim dosezima u znanosti, filozofiji i umjetnosti – a iznad svega Vremenom kao prvenstvenim tematskim područjem – Oksana Zabužko napisala je prustovski roman.
2. Luda knjiga, Ayfer Tunç (Hena com)
14. veljače 2007. naoko je uobičajen dan u Psihijatrijskoj bolnici smještenoj na crnomorskoj obali. Tog Valentinova, gost govornik, prof. Ulku Birindži, sprema se održati predavanje na temu ljubavi ni ne sluteći da će se Dan zaljubljenih pretvoriti u najcrnju srijedu koja će zadesiti bolnicu od njenog osnutka. Bolnica, čija gradnja je počela 1898. i koju je nesposobni arhitekt osudio na doživotno sljepilo zbog kojeg nikada neće vidjeti Crno more premda je od njega dijeli samo zid, postat će pozornica za preko tri stotine izmišljenih i stvarnih likova.
3. 100% društveni uzgoj, Iva Tkalec (Algoritam)
Priče Ive Tkalec govore o manjku bliskosti, topline, u jednoj od priča se emocije, doslovce, prodaju u svojevrsnoj apoteci. Spomenemo li i kupovinu barkodiziranih ljubavnica, bit će jasno da se u ovoj zbirci nalazimo na razmeđi svijeta negativne utopije koja je izrasla na korijenju suvremenosti. Priče govore o međuspolnim odnosima koji su pokidani, ispražnjeni, u kojima je ostala samo rutina, krivnja, bol… Kada se pak priče protegnu u futur i križaju s konzumerizmom – idućom temom koju Iva Tkalec često pretresa – i s light-konclogorskim sklanjanjem nedovoljno dobrih pripadnika društva.
4. Ljubav pod Medvedgradom, Maja Gregl (Jesenski i Turk)
Današnja književna produkcija obiluje mnogočime: u trendu je brutalni naturalizam, koji bi htio biti zapis života; s druge strane, tu je i nekoliko inačica ženskog pisma, od one koja podilazi – modificirajući ga – vodećemu trendu, preko one koja je izdanak stila nekadašnjeg ružičastog romana, do one koja kontekstualizira i prosvjeduje. Iako na prvi pogled bliska tome pismu, posebice njegovoj umjerenoj varijanti, Maja Gregl svakom svojom novom knjigom dokazuje svoju stvaralačku izvornost, samostojnost i autentičnost.
Publicistika:
1. Drukčija od drugih, Lena Dunham (Algoritam)
Lena Dunham predočava iskustva koja mlada djevojka može doživjeti dok si krči put u životu: kako je to zaljubiti se, biti usamljena, imati pet kilograma viška iako jede samo zdravu hranu, dokazivati se u sobi punoj muškaraca dvostruko starijih od sebe, naći pravu ljubav, i ponajviše, kako je to imati hrabrosti da vjeruješ da baš tvoju priču vrijedi ispričati. Na pragu tridesete ona otvoreno, duhovito i s nepatvorenom iskrenošću i nevjerojatnom zrelošću piše o svemu što je do tada obilježilo njezino sazrijevanje – uvijek iz svog originalnog, svježeg rakursa.
2. Pisma supruzi 1914. – 1917., Henri Barbusse (Mala zvona)
'Najdraže moje srdašce, mila moja ljepotice, draga malena.' Tako počinju nježna pisma koja je Henri Barbusse pisao supruzi prije stotinu godina. Ono što slijedi nije nimalo nježno – rovovi, granatiranje, blato i mrtvi, rat koji se razotkriva u svom krvavom besmislu. Autor pisama Henri Barbusse 1914. imao je 41 godinu, reputaciju pisca i urednika, narušeno zdravlje i pacifistička uvjerenja. Unatoč svemu tome dobrovoljno se javio u francusku vojsku te dvije ratne godine proveo na prvoj liniji bojišta – da bi potom napisao roman Oganj, književno svjedočanstvo o I. svjetskom ratu koje mu je donijelo nagradu Goncourt i tisuće čitatelja.
Književna događanja:
U utorak navratite do Bookse na tribinu ‘Strip-tease Matka Vladanovića’ na kojoj će gostovati Jurica Starešinčić i Goran Duplančić, dvojac iza sve popularnijeg online časopisa MojStrip.com.
U petak u Ogrizoviću Hrvatski P.E.N. organizira razgovor ‘Riječ i slika’ povodom Međunarodnog dana materinjeg jezika.
Ostale informacije o književnim događanjima možete pronaći ovdje.
