Noviteti:
Proza:
1. Praško groblje, Umberto Eco (Mozaik knjiga)
Tijekom cijelog 19. stoljeća između Torina, Palerma i Pariza nalazimo histeričnu sotonisticu, opata koji dvaput umire, nekoliko leševa u jednom pariškom odvodu, garibaldinca koji se zove Ippolito Nievo, nestalog u moru u blizini Strombolija, krivotvoreni Dreyfusov bordereau za njemačko veleposlanstvo, postupni rast krivotvorine poznate kao Protokoli sionskih mudraca, koja će Hitlera nadahnuti na logore istrebljenja…
2. Princ magle, Carlos Ruiz Zafón (Fraktura)
Dok Drugi svjetski rat hara Europom, ekscentrični urar i izumitelj, otac glavnog junaka Maxa Carvera, odluči preseliti svoju obitelj iz grada u maleno mjesto na obali. Ali tek što su stigli, počinju iskrsavati čudnovate i neobične stvari. Max otkriva vrt prepun jezovitih kipova, njegovu mlađu sestru opsjedaju zastrašujući glasovi, a kutija starih obiteljskih filmova otvara prozor u prošlost.
3. Četiri prijatelja, David Trueba (Meandarmedia)
U ovome se romanu iza razuzdanoga putovanja četvorice prijatelja u kasnim dvadesetima krije ljubavna priča. Glavni lik Solo, u pokušaju da pobjegne od uspomene na Bárbaru, svoju veliku ljubav, kreće ususret ljetnim pustolovinama sa svojim najboljim prijateljima. Uspomene ga, međutim, i dalje sustižu… Veličanje slobode, mladosti i vječne adolescencije na kraju ih podsjeti da svemu dođe kraj, da nakon smijeha dolaze frustracije.
4. Ljubavni život profesora Baltazara Sertića, Milan Košuta (Mozaik knjiga)
Roman poznatog zagrebačkog psihijatra Milana Košute donosi nam zarazno duhovitu i optimističnu priču o svima nama: o vezama, brakovima i obiteljima u kojima živimo. No autorova se duhovitost prelijeva i na zapažanja o našem zdravstvenom sustavu, liječnicima i psihijatrima, bolničkim spremačicama, seksu i neizgovorenim ljubavnim izjavama. Autorova je teorija da život, a ni smrt isto tako, ne treba shvaćati ozbiljno
5. Dublinci, James Joyce (Alfa)
Zbirka je objavljena 1914. i trebalo je više od osam godina da ugleda svjetlo dana. Sam Joyce tvrdi kako je želio napisati 'poglavlje o moralnoj povijesti svoje zemlje' i kako je za mjesto zbivanja izabrao svoj rodni grad jer mu se učinio 'središtem paralize'. Njegovi stanovnici slikom su i prilikom egoističnosti, samoživosti, opsjednutosti materijalnim probitcima, onesposobljenosti za veće ili samostalne čine.
6. Bog neće pomoći, Marko Pogačar (Algoritam)
Pogačarove priče opijaju svojim stilom, ali njihovo je pijanstvo nekakvo post-pijanstvo, bliže teškom i nevoljkom buđenju i suočavanju, nego zanesenoj i dionizijskoj ekstazi. Ovo su priče likova i atmosfere, pri čemu su likovi neobični, rubni tipovi, napregnute psihe pred prskanjem, razni opsesivci ili pobornici bizarnih ideja. Ono što Pogačar gradi najmajstorskije, atmosferu priča, nastaje kao plod odličnog vladanja vremenom, ritma i samopouzdanog pripovijedanja.
7. Ubogi u Łódźu, Steve Sem-Sandberg (Fraktura)
U veljači 1940. nacisti su u Łódźu osnovali drugi najveći židovski geto u Poljskoj. Oko staroga grada podignuta je bodljikava žica koja je potpuno odvojila židovske obitelji, više od četvrt milijuna ljudi, od ostatka stanovništva. Geto su čuvale policijske patrole kojima je naređeno da na licu mjesta ustrijele svakoga tko bi pokušao pobjeći. Za židovskog starješinu izabran je Mordechai Chaim Rumkowski, šezdesetogodišnji tvorničar i ravnatelj dječjeg doma.
Publicistika:
1. Zrcaljenje drugih, Marco Iacoboni (Algoritam)
Autor, neuroznanstvenik sa Sveučilišta UCLA, uvodi nas u svijet zrcalnih neurona i objašnjava na koji način oni utječu na našu empatiju koja, kako naglašava, djeluje kao ishodišna sila moralnosti. Zrcalni neuroni omogućuju nam interpretirati izraze lica drugih ljudi i na njih primjereno odgovoriti – čak i ako ti izrazi lica pripadaju fiktivnom filmskom svijetu. Mi, naime, pretpostavljamo kako se drugi osjećaju jer je taj osjećaj reproduciran u nama samima. Što znači da, evolucijski gledano, preživljavaju ne (samo) najjači, već i najsuosjećajniji.
Ostalo:
1. Teorija filmske glazbe, Irena Paulus (Hrvatski filmski savez)
Nastavljajući istraživačku odiseju zvučnim stazama filmskih klasika od - Ejzenštejna, Hawksa ili Hitchcocka do Kubricka, Kieslowskog ili Burtona - te kroz partiture skladateljskih velikana primijenjene u filmu - od Mozarta, Wagnera i Straussa do Hermanna, Elfmana i Preisnera – ova, četvrta knjiga Irene Paulus, prvi je pokušaj usustavljivanja teorije filmskoga zvuka u nas te sinteza svih dosadašnjih prinosa na tom području u svjetskim okvirima.
Izdvajamo:
1. Kalendar Maja, Zoran Ferić
2. Pet priča i krafne, Zrinka Pavlić
3. Život i sudbina, Vasilij Grossman
4. Blagovati na tragu klasika, Irena Lukšić
5. Beba filozof, Alison Gopnik
6. GrAD, Marijo Glavaš
7. Tamo gore, iznad, tamo su šine, Aljoša Antunac
8. Zapisi iz pustog jezika, Branko Čegec
9. Izlazne rane, Rutu Modan
10. Bajke za bolje sutra, grupa autora
Književna događanja:
Ovog ponedjeljka splitska Bookvica ugošćuje zagrebačkog psihoterapeuta i novopečenog romanopisca Milana Košutu. Dan poslije možete birati između SF-a u Booksi u kojem gostuje Želimir Koščević na temu sajmova naučne fantastike i tribine Razotkrivanje na kojoj će ovoga puta Seid Serdarević razgovarati s piscem Antonijem Scuratijem. U srijedu ne propustite navratiti do Bookse gdje će Kalman Žiha govoriti o svojoj knjizi 'Do posljednjeg sloja – u bespuću Himalaje' u kojoj opisuje kako je preživio nesreću pri spuštanju s Himalaje 1982. godine. U čevtrtak ne propustite veliko finale glazbenog Hrvatskog narodnog kviza u Booksi!
Ostala književna događanja potražite u Servisnima.
