Noviteti:
Proza:
1. Izgubljena u prijevodu, Jean Kwok (Profil)
Autorica nam svojim književnim prvijencem, kroz dijelom autobiografsku priču o imigrantskoj kineskoj djevojčici, razotkriva sudbinu brojnih američkih imigranata te cijeli jedan drugačiji svijet, izgubljen u prijevodu, o kojem suvremeni prosječni čitatelj ne zna gotovo ništa
2. Izgubljeni dnevnici Adriana Molea 1999.-2001., Sue Townsend (Mozaik knjiga)
Stigavši u 'dob u kojoj je Isus umro', Adrian Mole postao je mučenik: samohrani otac koji podiže dva dječaka u bešćutnome svijetu. Dok vječno nedostižna Pandora ostvaruje ambiciju da postane prva laburistička premijerka, a njegov ga hiperuspješan polubrat Brett iskorištava, Adrianov književni uspjeh još je neostvaren pa je prisiljen krpati kraj s krajem tražeći smisao života.
Publicistika:
1. Posljednja bilježnica, José Saramago (V.B.Z.)
Uvijek u koraku s vremenom i njegovim izazovima, Saramago usvaja tehnologije i medije 21. stoljeća te se otiskuje u blogersku avanturu. Poštujući format i recepcijsku logiku medija, njegovi su tekstovi kratki, izravni, vezani uglavnom uz aktualna politička i kulturna zbivanja. Okupljene u knjigu, te su britke kritike neoliberalnog poretka, klerikalizma i nacionalizma, posvete značajnim umjetnicima i opusima te dosljedno zagovaranje pravednijeg, egalitarnog društva kod čitatelja širom svijeta već polučile oduševljenje.
2. Ja, tata iz Irske, Paul O’Grady (Algoritam)
Paul O’Grady dolazi iz kulture koja nije toliko različita od hrvatske ili skandinavske – kulture u kojoj muškarci svojevoljno i slobodno pričaju o važnim javnim pitanjima, ali nevoljko o sebi samima na osobnoj razini. Stoga, ako ste muškarac, pročitajte ovu knjigu i otkrijte bogatstvo komunikacije koja već postoji negdje u vama. Ako ste žena i majka, pročitajte i naučite nešto o svom muškarcu. (iz predgovora Jespera Juula)
3. Kritike, predgovori, razgovori, Želimir Koščević (Durieux)
Kritičarska aktivnost Želimira Koščevića počinje početkom šezdesetih kada je jugoslavensko društvo, uz povremene kratkotrajne retardacije, u sferi vizualnih umjetnosti po svom prevladavajućem intelektualnom nagnuću bilo već čvrsto opredijeljeno za progresivne stvaralačke koncepte, a Hrvatska sa Zagrebom bila poprište jedne od najživljih umjetničkih scena u Europi. Ovom je statusu i Koščević osobno pridonio kao kustos Galerije Studentskog centra u najvažnijem razdoblju njene aktivnosti od 1966. do 1979. godine.
4. sumnja.strah@povijest.hr, Julijana Matanović (V.B.Z.)
Julijana Matanović među prvima je u književnu interpretaciju unijela osobnost, naznačujući kako je govor o štivima drugih i govor o samome sebi. Kao autorica koja pokazuje poseban smisao za pronalaženje detalja iz kojeg se grana tumačenje, često je pozivana da knjige svojih kolega poprati pogovornom bilješkom. Ovdje je riječ o čitanjima koja se odmiču dosadašnjim analizama struke i koja su jednako dobrodošla na satovima lektire, kao i u pristupima koji traže isključivo užitak u tekstu.
Izdvajamo:
1. 2666, Roberto Bolaño
2. Previše sreće, Alice Munro
3. Nahrani me, Roman Simić Bodrožić
4. Mjesec iznad Splita, Predrag Lucić
5. Optužena, Slavenka Drakulić
6. Mercedes-Benz. Iz pisama Hrabalu, Pawel Huelle
7. Homerova kći, Robert Graves
8. Rat & Mir, Boris Dežulović
9. Riba-škorpion, Nicolas Bouvier
10. Ljeto hirovito, Vladislav Vančura
Najave književnih događanja, ako ih bude, moći ćete pronaći ovdje.
