Nakon što je krajem veljače umro jedan od najpoznatijih i najvećih hrvatskih pjesnika, Društvo za promicanje književnosti na novim medijima [DPKM] objavilo je u okviru projekta Besplatne elektroničke knjige besplatno e-izdanje dosad jedine znanstvene monografije posvećene isključivo pjesničkom opusu Danijela Dragojevića.
Studija Branislava Oblučara Na tragu Kornjače – pjesma u prozi i tvarna imaginacija u poetici Danijela Dragojevića teži opisati mjesto pjesme u prozi u autorovom opusu, što je polazište za razmatranje autorovog žanrovski i formalno razvedenog književnog diskursa koji uključuje i eseje te pjesme u slobodnom stihu. S druge strane, pojmom tvarne imaginacije nastoji se opisati semantička, odnosno problemska razina autorova djela, koja se temelji na odnosu lirskog subjekta i materijalnog prostora.
Prvo poglavlje donosi načelna određenja pjesme u prozi kao žanra, na koja se dovezuje razmatranje o njezinom statusu u hrvatskom pjesništvu 1960-ih, u kojemu važno mjesto zauzima Dragojevićev prvijenac, Kornjača i drugi predjeli (1961.), čijom se pomnom interpretacijom u drugom poglavlju utvrđuje problematika koja obilježava i kasnije knjige.
U trećem poglavlju razmatra se autorova esejistika, kako bi se ukazalo na novu poziciju pjesme u prozi u knjigama od 1970-ih godina do danas. Na zapažanja o Dragojevićevoj esejistici nastavljaju se razmatranja o problemu imaginacije, važnome motivu autorovih eseja. Na osnovi Bachelardovih, Durandovih i Ricoeurovih uvida o imaginaciji nastoji se opisati i sadržajna i formalna razina autorova diskursa.
U četvrtom poglavlju Dragojevićeva ideja „zamjeničnih igara“ uporište je za opis lirskoga subjekta i svijeta, kao i načina funkcioniranja pjesme u prozi u zbirkama od Prirodopisa (1974.) do Zvjezdarnice (1995.). U njima pjesme u prozi dijele karakteristike s autorovim esejima, a ta je veza potencirana i čestim premještanjima istih tekstova iz knjiga eseja u knjige poezije. „Zamjenične igre“, kao i tvarna imaginacija, temeljne su kategorije Dragojevićeva poetskog mišljenja u kojemu se suprotnosti nastoje dovesti u točku ravnoteže, o čemu se govori u završnom poglavlju, koje donosi čitanje autorovih zbirki Hodanje uz prugu (1997.), Žamor (2005.) i Negdje (2013.).
Branislav Oblučar rođen je 1978. u Bjelovaru. Diplomirao je kroatistiku i komparativnu književnost te doktorirao 2014. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je zaposlen na Odsjeku za komparativnu književnost. Bavi se suvremenim hrvatskim pjesništvom, avangardom i ekokritikom. Stručne tekstove, književne kritike i eseje objavljivao je u periodici, stručnim zbornicima te na Trećem programu Hrvatskog radija. Autor je natuknica u Hrvatskoj književnoj enciklopediji i Leksikonu hrvatske književnosti – Djela.
Nastavljamo čitati, proučavati, tumačiti i razmišljati o opusu velikog pjesnika i esejista.
Na posljednjoj tribini u 2023. godini gostovao je Luka Bekavac, jedan od najzanimljivijih pisaca suvremene književne scene.
Što je 'Nagrada EU za književnost', kako se dodjeljuje i koja je njena uloga u stvaranju zajedničke europske kulture?
