Utorak
07.10.2014.

Asterix je uspio zbog marketinga




Extra_large_strip-tease_nebojsa_radic
A+ A-
U Booksi je na tribini Strip-tease kod našeg Matka Vladanovića gostovao Nebojša Radić, jedan od prvoboraca domaćeg strip izdavaštva, urednik i vlasnik izdavačke kuće Bookglobe. Povod razgovoru bio je povratak Asterixa na hrvatske kioske, za što je Radić glavni i odgovorni krivac.

***
 
Od posljednjeg broja Asterixa objavljenog u Hrvatskoj pa do danas prošlo je 14 godina. Kako objašnjavate toliku pauzu?
 
Izdavačka kuća koja ga je prva objavljivala uzela ga je iz nekog entuzijazma koji nije bio prvenstveno vezan uz Asterixa, već uz esperanto. Čini mi se da je njihov glavni cilj bio izdati Asterixa na esperantu. Nisu imali nikakvog iskustva sa strip-izdanjima i s vremenom je taj projekt počeo zapinjati. 
 
Čim je Damir Mikuličić počeo sumnjati u cijelu stvar i čim je uvidio da ne može uložiti koliko treba, uskočili smo mi. No, u međuvremenu je na europskom nivou (i kod nas) Asterixa preuzeo Egmont pa smo bili blokirani. 
 
Nakon što je Egmont izgubio svaki interes, krenuli smo u pregovore koji su obično jednostavna stvar: vi date novce i za njih dobijete prava. Računali smo da bi nam tradicija Asterixovih izdanja mogla biti od koristi i da bi stoga neki koraci u realizaciji projekta mogli brže proći. Ispostavilo se, doduše, kako Asterix nije sasvim običan strip: riječ je o brendu na razini Coca Cole
 
Pravo razumijevanje Asterixovog brenda stekli smo u zadnjoj fazi rada. Riječ je o naslovu pod strogom kontrolom, budno se pazi da projekt ne izlazi izvan dogovorenih okvira. Na primjer, kad se napravi prijevod, on se šalje u Francusku. Mi nemamo informacije tko ga kontrolira, no ishod te kontrole je na akademskom nivou. Francuzi, dakle, vrlo skupo plaćaju ljude koji kontroliraju sve aspekte toga deala. Ako su autor ili njegovi asistenti onomatopeju upisali ručno, mi je ne možemo reproducirati strojno. Za svaku stranicu smo dobili komentar i ništa nismo mogli raditi izvan toga, ni u jednom trenutku ne smijemo koristiti Asterixa u reklami samoga proizvoda, a da detalji toga nisu prethodno dogovoreni s Francuzima, itd.
 
Na što mislite kad kažete da je Asterix brend? 
 
Jedan znanstveni rad s fakulteta u Virginiji postavlja tezu kako je Asterix od samog početka bio zamišljen kao brand, da to nikad nije bio samo nadahnuti umjetnički zamah dvojice entuzijasta. Asterix je možda startao posve slučajno, no čim je startao, upao je u kompleksnu mašineriju: bio je namijenjen novom francuskom časopisu Pilote, a taj časopis bio je rezultat suradnje s Radio Luxembourgom, tada najvećom europskom radio postajom kojoj danas nema pandana. 
 
U to je vrijeme u Francuskoj dominirao belgijski strip, a francuski su autori, čitatelji i kulturna javnost njime bili ugroženi jednako kao i američkim stripom. Na dan kad je Pilote izašao, Radio Luxembourg cijeli je dan puštao reklame. Očekivala se prodaja od 140.000 primjeraka, a prodano ih je 300.000 što nikome prije nije uspjelo. 
 
Već se tada vidjelo da sve to skupa nije slučajno, da iza toga stoji promišljanje koje iz današnje perspektive možda djeluje naivno i jednostavno, ali je bilo efikasno. Asterix je bio prisutan u javnosti kao nijedan strip prije njega. Strip je i tada bio relativno cijenjena stvar, ali nikada prije nije bilo tako agresivne reklame. 
 
Prvi objavljeni album prošao je relativno loše, naklada mu je bila 6000 primjeraka. Do šestog albuma naklada naklada je rasla geometrijskom progresijom. Sedmi se album prodao u 200.000 primjeraka. U cijelom je svijetu do danas prodano oko 350 milijuna primjeraka. Dakle, teza o pažljivo izgrađivanom brendu stoji, iako ne objašnjava ogroman uspjeh izvan Francuske. 
 
Kakvi su vaši daljnji planovi s Asterixom?
 
Novo izdanje nastavlja od broja 31 jer su to stripovi koji kod nas nisu bili objavljivani. Nismo posebno opterećeni praćenjem kronologije. S jedne strane želimo ranijoj publici osigurati i one brojeve koje već imaju u najrazličitijim izdanjima, a s druge strane - oni nisu naša publika. Mi želimo klince. 
 
Možemo li to s današnjim klincima napraviti, ne znam. Iz iskustva znamo da je mladoj internetskoj publici strip star i nezanimljiv medij. No mi imamo cijeli niz izdanja namijenjenih djeci preko kojih im pokušavamo približiti Asterixa
 
Otegotna okolnost je i to što nemamo dozvolu za korištenje kraćih Asterixovih materijala koje bi mogli objaviti u tim izdanjima i tako publici bolje približiti Asterixa. Ipak, prvi rezultati prodaje su unutar onoga što smo očekivali i pokazuju da Asterixa danas ne kupuje samo stara publika. 
 
S obzirom da ste u strip-izdavaštvu već više od 20 godina, kako komentirate trenutno stanje?
 
Izdavaštvo je kao vožnja biciklom – dok se kotači vrte, sve je u redu. Svakih pet godina predviđam da će strip postojati još samo pet godina. Bookglobe više nije ozbiljan faktor u izdavaštvu. Čak ni veliki, ozbiljni izdavači nisu više ozbiljan faktor u izdavaštvu, niti izdavaštvo u Hrvatskoj više išta znači.  Uvijek će postojati nekakva niša za par tisuća ljudi i to je to. To je ova generacija koja je odrasla i koja pomalo umire. 
 
Mislim da od nove generacije neće biti ništa. Na svjetskoj razini to izgleda drugačije. Strip se u cijelosti legitimirao, ali najvažnije je što tamo publika nikad nije nestala već se uspješno prebacila na novu vrstu prijenosa. Dio njih i dalje kupuje stripove na papiru, a drugi dio čita stripove digitalno i prema tome ne osjeća odbojnost jer nije riječ o nostalgičarima koji će pričati o mirisu tinte, papiru i ne znam čemu, već ih jednostavno zanima taj sadržaj. Vani je sve u redu, iako možda više ne funkcionira kao nekad (najvećem francuskom izdavaču Dargaudu najviše prihoda donosi američki brend Garfield). 
 
Kako bilo, Bookglobe se u budućnosti misli koncentrirati samo na kioske. Digli smo ruke od knjižarskog izdavaštva jer mislimo da ono iz različitih razloga nema budućnost. Mislimo da unutar pet godina više neće biti ni knjižara. 
 
Koncentrirat ćemo se isključivo na mlađu publiku. Uspijemo li osigurati novu generaciju čitatelja za najrazličitija kiosk-izdanja, onda ćemo s tim gurati. Mislim da strip možda može preživjeti još jedno kratko razdoblje ako dođe do konsolidacije prodajne mreže koja više neće biti zasnovana na knjižarama već isključivo na internetskoj i mail-order prodaji koju bi eventualno kontrolirali strip-izdavači. Ako se to prepusti knjižarama, mislim da ćemo i mi potonuti skupa s njima. 

Razgovarao Matko Vladanović
foto: Expo Asterix (foto: Manuel F. Picaud)
POVRATAK NA VRH STRANICE
Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu.