Časopis Granta, koji izlazi četiri puta godišnje od 1889. kad su ga osnovali studenti Cambridgea, prošao je trnovit put od cijenjenog studentskog časopisa do jedne od najuglednijih književnih tiskovina. Časopis je čitan u cijelome svijetu zahvaljujući predanom radu urednika i uređivačkoj politici koja sustavno izabire najbolje svjetske autore, a objavljuje ih uz uvjet da im tekst nigdje nije objavljen na engleskom jeziku. Od godine osnivanja do kratkog zatišja tijekom sedamdesetih, Granta je izgradila reputaciju objavljivanjem najranijih radova velikana poput A. A. Milnea, Michaela Frayna, Stevieja Smitha, Teda Hughesa i Sylvije Plath, da bi je 1979. skupina postdiplomaca revitalizirala i pretvorila u časopis kakvog danas poznajemo. Otad do danas Granta je objavila neke od najboljih svjetskih pisaca poput Barnesa, Bellowa, Carvera, Kunderu, Carterovu, Gordimer itd., a svakih par godina razveseli nas listom najperspektivnijih mladih pisaca, budućih književnih velikana na pragu svjetske slave.
Kad je Granta prije 24 godine objavila listu najboljih britanskih prozaika, među dvadeset autora/ica na koje “svakako treba pripaziti” uvršteni su Martin Amis, William Boyd, Kazuo Ishiguro, Salman Rushdie, Julian Barnes, Ian McEwan i drugi autori koji danas predstavljaju sam vrh otočne prozne produkcije. Na listu najboljih prema izboru iz 1993. ušli su Hanif Kureishi, Ben Okri, Helen Simpson, Tibor Fischer, Alan Hollinghurst, Jeanette Winterson, a na posljednjoj listi objavljenoj 2003. pojavili su se Monica Ali, Toby Litt, David Mitchell, Zadie Smith i Hari Kunzru kojeg ćemo u Booksi ugostiti 16. svibnja 2007. u večernjim satima.
Lista Grante, zbog dobrih uredničkih procjena, prozvana je izborom koji određuje književne standarde generacije, a biti uvršten jedan je od ljepših komplimenta koji mladi pisac može primiti. Uredništvo Grante prije 11 godina napravilo je iskorak i na američko tržište, pa je tako napravljen izbor i najboljih mladih američkih autora. Zahvaljujući tom izboru, mnogi su prvi put čuli za Jonathana Franzena i Jefrreyja Eugenidesa, autore koji su u međuvremenu prevedeni i na hrvatski. Lista je Amerikanaca napravljena i početkom ove godine, a nedavno je objavljeno i posebno izdanje časopisa s izborom tekstova 21 odabranog autora/ice. U odnosu na dosadašnje liste za pet godina snižena je i dobna granica mladosti, te se tako mladima mogu nazivati samo oni mlađi od 35 godina. Popis je, kažu njegovi tvorci, odraz američke multikulturalnosti. Trećina autora odrasla je ili rođena izvan Amerike, a nekima je engleski tek drugi ili treći jezik koji su svladali.
Miljenici kritičara su Olga Grushin, kći političkog imigranta koji se 1976. iz Moskve preselio u Prag, a Grushinova je u Ameriku došla 1989. na studij. Prve tekstove pisala je na ruskom, a na engleskom se usudila pisati tek prije nekoliko godina. Njezin prozni prvijenac The Dream Life of Sukhanov priča je o ruskoj inačici Fausta, čovjeku koji je prodao dušu režimu, žrtvujući mladenačke snove u zamjenu za udoban život.
Dobro kotira i Gabe Hudson, bivši marinac koji predaje kreativno pisanje na Princetonu. U svojoj hvaljenoj zbirci priča Dear Mr. President bavi se traumama vojnika.
ZZ Packer također je objavila zbirku priča, a trenutačno dovršava roman o zaboravljenim crnim muškarcima i ženama, poigravajući se mitom o bijelom kauboju.
Uz navedene, kritičari izdvajaju i Nell Freudenberger, Garya Shteyngarta, Daniela Alarcóna, Yiyun Li te Rattawuta Lapcharoensapa.
Većina mladih pisaca s nove Granta liste iznimno je obrazovana. Studije su završili na prestižnim američkim sveučilištima. Doduše, mahom su se odlučivali za studij kreativnog pisanja, podatak koji su manje naklonjeni kritičari iskoristili za ismijavanje njihovog 'inovativnog' izbora tema i 'ziheraškog' stila pisanja.
U proznom smislu, prema riječima glavnog urednika Grante Iana Jacka, riječ je o generaciji koja se napokon riješila Carverova duha. Pitanja koja ih zakupljaju su tko smo, odakle dolazimo, kamo idemo, kome pripadamo... Srazovi kultura, priče imigranata, potraga za identitetom literarno su im intrigantniji od analiza života malih gradova ili pronalaženja tajnih pretinaca predgrađa. Humora i satire relativno je malo u usporedbi s količinom depresije, tuge i izgubljenosti. Slične karakteristike generacije navodila je i Zadie Smith u predgovoru zbirke Spaljena djeca Amerike (VBZ, 2004.).
Čak tri autora s Grantine liste najbolje mlade američke proze dostupna su u hrvatskom prijevodu. U izdanju Vukovićke & Runjića još prije tri godine preveden je roman Sve je rasvijetljeno Jonathana Safrana Foera, ujedno i najpoznatijeg autora Granta liste. Profil je krajem prošle godine objavio Povijest ljubavi Nicole Krauss, a prije mjesec dana u izdanju VBZ-a objavljen je roman Poslušni otac Akhila Sharma. Ostatak popisa mladih književnih nada pročitajte na stranici www.bestyoungnovelists.com.
