Page arrow

Izložba 'Primo Levi – biografski strip'

Large primo levi

Facebook 'Matteo Mastragostino'.

Srijeda
26.01.2022.

Rado pratimo događaje koji knjigu prezentiraju u drugom mediju, pogotovo ako su od intimnog značenja za autore koji kreiraju novu koncepciju. U Talijanskom kulturnom centru u Zagrebu 27. siječnja u 18 sati otvara se izložba Primo Levi - biografski strip o mladom talijanskom kemičaru Primu Leviju i njegovoj nevjerojatnoj životnoj priči. 

Usred Drugog svjetskog rata u Italiji mladog su talijanskog kemičara židovskog porijekla Prima Levija uhitili talijanski fašisti i predali ga Nijemcima, koji su ga odveli u nacistički logor smrti Auschwitz – on ga je nazivao lager, što je njemačka riječ za koncentracijski logor – ondje je preživio dijelom zahvaljujući pukoj sreći, a dijelom zbog toga što je kao kemičar bio poslan da radi u tvornici umjetne gume u robovskim uvjetima.

Strip Primo Levi je prvijenac za njegove autore Mattea Mastragostina i Alessandra Ranghiascija, a prošle godine ga je u Hrvatskoj objavio Sandorf (za prijevod s talijanskog izvornika zaslužan je Matija Markičić Didi). Pisac i scenarist Matteo Mastragostino izjavio je da "ovaj strip nije povijest Prima Levija, njegov životopis, već je povijest mog Prima Levija. [...] Ovom pričom zatvaram krug vijesti koju sam čuo prije trideset godina, a ostala mi je teret u duši. Priča o mom Primu Leviju, čovjeku koji se borio hrabro i koji je znao ustrajati, čak i nadasve onda kad bi bilo lakše podleći."

"Ovaj strip nije povijest Prima Levija, njegov životopis, već je povijest mog Prima Levija. [...] Ovom pričom zatvaram krug vijesti koju sam čuo prije trideset godina, a ostala mi je teret u duši. Priča o mom Primu Leviju, čovjeku koji se borio hrabro i koji je znao ustrajati, čak i nadasve onda kad bi bilo lakše podleći."

Primo Levi (Torino, 1919. – 1987.) talijanski je pjesnik, prevodi­telj, pri­povjedač, romanopisac i esejist. Po temeljnoj izobrazbi kemičar, u svijet književnosti zakoračuje svjedočeći o osobnom iskustvu Holokausta, objavivši 1947. godine roman Zar je to čovjek. Logoraškom iskustvu autor se navraća i četrdeset godina poslije u svojoj knjizi antropoloških eseja Utopljenici i spašeni (1986.), koja se zbog iznenadne smrti prometnula u Levijevo testamentarno djelo. Pisao je i kratku prozu, znanstveno-tehnološke parabole, romane i eseje. Vrijedi izdvojiti i njegovu osobnu antologiju Traganje za korijenima u kojoj je izdvojio "trideset autora iz trideset stoljeća pisane riječi", a ime autora prati kraći ulomak iz djela i Levijevo objašnjenje zašto je uvršten u antologiju. Isto tako, prevodio je znanstvenu literaturu (Henry Gilman i četiri sveska Više organske kemije), dok u njegovoj prevoditeljskoj biografiji nailazimo na imena kao što su Claude Lévi-Strauss i Franz Kafka.

Ulaz na izložbu je slobodan, a otvorena je do 18. veljače.

Dodajmo kako će se, povodom sutrašnjeg Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, u Uraniji - prostoru kreacije 29. siječnja u 18 sati moći pogledati predstava adaptirana prema Levijevu romanu Zar je to čovjek

Izvor: Talijanski institut za kulturu.

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu