foto: Pictorial Press Ltd/Alamy
Tri dosad neobjavljene priče Virginije Woolf, nastale gotovo deset godina prije njezina prvog romana, bit će objavljene idućeg mjeseca pod naslovom The Life of Violet. Riječ je o satiričnim i maštovitim tekstovima koji zajedno tvore svojevrsnu biografsku parodiju prijateljice spisateljice, Mary Violet Dickinson, izvijestio je The Guardian.
Rukopis je otkriven sasvim slučajno u Longleat Houseu, povijesnom zdanju u Wiltshireu, gdje su desetljećima bili pohranjeni Dickinsonini osobni spisi. Profesorica književnosti Urmila Seshagiri sa Sveučilišta u Tennesseeju, koja je tragala za neobjavljenim memoarima Dickinson o djetinjstvu Woolf, naišla je ondje i na rukopis naslovljen Friendships Gallery. Isprva je pretpostavila da se radi o kopiji poznatih priča čuvanih u New York Public Libraryju, no arhivska dokumentacija potvrdila je suprotno. Radilo se o izvornom rukopisu koji je Woolf vlastoručno ispravljala 1908. godine, navodi the Guardian.
Prema riječima Seshagiri, stotine stilističkih izmjena svjedoče tome da je autorica te rane radove shvaćala ozbiljnije nego što se dosad vjerovalo. Kritičar i biograf Mark Hussey također je istaknuo da je u tim pričama već prepoznatljiva maštovitost koja će kasnije oblikovati popularno djelo Orlando, ističe the Guardian.
Navedene su priče nastale 1907. godine, a odlikuju ih satiričan ton i fantastični zapleti. Radnja varira od života engleskog plemstva u ladanjskoj kući do bajkovite epizode u kojoj božice na leđima kita stižu u Tokio. U jednom dijalogu pojavljuje se i motiv vlastite sobe, koji će desetljeće kasnije postati temelj eseja Vlastita soba (A Room of One’s Own).
The Guardian se dotiče i pitanja zašto su pronađeni rukopisi dugo ostali u sjeni. Naime, kada su neuređene verzije pedesetih godina prošlog stoljeća ponuđene Leonardu Woolfu, suprugu Virginie Woolf, on ih je odbio smatrajući ih privatnom šalom nedostojnom objave. Priče su tako završile u antikvarijatu, gdje ih je za jednu šilingu kupio Tom Maschler, budući utemeljitelj Bookerove nagrade. Tek je kasnije otkriveno da se iza potpisa Virginia Stephen krije upravo Virginia Woolf. Ipak, unatoč interesu nekih suvremenika poput sestre Vanesse Bell, rukopisi su smatrani manje vrijednima i završili su u njujorškoj knjižnici.
The Life of Violet objavit će Princeton University Press, a prema riječima stručnjaka, ova zbirka otvara novo svjetlo na mladenačku fazu autorice i pokazuje Woolf koja se s patrijarhalnim naslijeđem obračunava humorom, fantastikom i začudnim vizijama, zaključuje the Guardian.
Izvor: The Guardian
Esej Lamije Milišić o kanonu, nastao povodom kolokvija "Politike stvaranja kanona na poluperiferiji".
Esej Vladimira Tasića o kanonu, nastao povodom kolokvija "Politike stvaranja kanona na poluperiferiji".