Naslovnice knjiga u živopisnoj smaragdno zelenoj boji koje plijene pogled mogu na prvi mah djelovati šarmantno i starinski, no iza atraktivnog uveza ponekad se krije i ozbiljna prijetnja zdravlju. Naime, u 19. stoljeću, proizvođači i uvezivači knjiga koristili su kombinaciju bakra i arsena kako bi postigli intenzivnu zelenu nijansu, ne znajući tada da će upravo ta boja jednoga dana biti razlog za zabrinutost knjižnica i muzeja diljem svijeta, prenosi The Guardian.
Kako piše The Guardian, pigmenti na bazi arsena nisu bili korišteni isključivo za knjige, nalazili su se i u svakodnevnim stvarima, primjerice, tapetama, odjeći, umjetnom cvijeću, pa čak i u omotima slatkiša i ukrasima na tortama. Smaragdno zelena bila je iznimno popularna zbog svog snažnog estetskog dojma, no njezina kemijska sastavnica, arsen, s vremenom je pokazala da u sebi krije više od posebne nijanse. Dugotrajna izloženost navedenom toksinu može izazvati niz zdravstvenih problema, od iritacija dišnih puteva pa sve do ozbiljnih kroničnih stanja.
Zbog nemogućnosti vizualnog prepoznavanja otrovnog pigmenta, knjižnice i arhivi morali su pribjeći opreznim mjerama. The Guardian navodi kako je Sveučilište u Bielefeldu u Njemačkoj prošle godine izdvojilo čak 60.000 knjiga zbog sumnje na prisutnost arsena. Takve mjere, iako nužne radi zaštite osoblja i korisnika, ipak značajno ograničavaju pristup povijesnim izvorima sadržanim u navedenim knjigama.
No, moguće rješenje dolazi iz Škotske. Znanstvenici sa Sveučilišta St Andrews razvili su inovativan, brz i pristupačan alat za otkrivanje toksičnog pigmenta u koricama knjiga. Projekt je pokrenula dr. Pilar Gil iz Odsjeka za geoznanosti, a sve je započelo korištenjem uređaja za analizu minerala u stijenama. “Trenutak otkrića bio je kada smo prepoznali jedinstveni uzorak refleksije svjetlosti smaragdno zelene boje u vidljivom spektru,” rekla je Gil za The Guardian.
Na temelju tog “svjetlosnog otiska”, fizičari Graham Bruce i Morgan Facchin s Odsjeka za fiziku i astronomiju razvili su ručni uređaj koji emitira različite boje svjetlosti prema knjizi i analizira količinu reflektirane svjetlosti. Taj uzorak "djeluje kao otisak prsta pigmenta u knjizi,” objasnio je Facchin za The Guardian.
Uređaj omogućuje trenutno prepoznavanje prisutnosti otrovnog pigmenta, skeniranje traje svega djelić sekunde. “Naš je tim zamoljen da pregleda na tisuće knjiga, a za više od stotinu potvrđeno je da sadrže smaragdno zeleni pigment,” dodao je Bruce. Na Sveučilištu St Andrews takve se knjige pohranjuju u hermetički zatvorenim vrećicama, a prilikom rukovanja koristi se posebna zaštitna oprema poput nitrilnih rukavica.
Paralelno s razvojem alata, sveučilište je otvorilo i javnu izložbu pod nazivom Otrovne knjige - Opasnosti iz prošlosti, koja se može razgledati u muzeju Wardlaw do kraja srpnja. The Guardian piše kako izložba prikazuje široku primjenu arsena u svakodnevnim predmetima 19. stoljeća, a posjetitelji mogu kroz interaktivne sadržaje pokušati prepoznati koje knjige sadrže otrovni pigment te sudjelovati u aktivnostima poput otkrivanja skrivenih poruka pomoću posebnih zelenih naočala.
Novi alat već ima konkretan učinak. “To znači da knjige koje su testirane i za koje je utvrđeno da ne sadrže pigment mogu ostati dostupne korisnicima,” zaključuje konzervatorica Erica Kotze za The Guardian.
Izvor: The Guardian
Dok ostatak godine provode pod ključem, zadubljeni u svoje knjige, danas će deseci tisuća gladnih čitatelja i pisaca izaći na Noć knjige.
