Page arrow

Rođendan e-knjige

Large cesar abner martinez aguilar rflfak6zro0 unsplash

César Abner Martínez Aguilar, 'Unsplash'.

Ponedjeljak
04.07.2022.

Elektroničke su knjige, zajedno sa svim mogućim varijantama Kindleova i drugih čitača, zauvijek promijenile našu percepciju o knjigama i čitanju. Ne možemo se žaliti, osobna biblioteka tako nam je uvijek nadohvat ruke, pogotovo prilikom nekog putovanja. Ako nam se u autobusu ili tramvaju baš i ne razgovara s našim suputnikom, u knjizi koja je od nas udaljena jedan klik isto tako možemo potražiti spas. Danas slavimo 51. rođendan prve elektroničke knjige!

Na američkom Sveučilištu Illinois Michael Hart je 1971. godine prepisao kopiju Deklaracije nezavisnosti kako bi je poslao e-mailom preko sveučilišne računalne mreže (sjetimo se, puno prije pravog Interneta). Budući da je mreža bila preslaba za toliku količinu podataka, prenio ju je na svoj model kompjutera Xerox Sigma V i omogućio download. Tako se Deklaracija o nezavisnosti danas smatra prvom e-knjigom na svijetu.

Harta je vodio plemeniti cilj, a to je bilo osigurati dostupnost knjige (u obzir su dolazile one slobodne za dijeljenje ili su im istekla autorska prava) što većem broju ljudi diljem svijeta. U početku je samostalno prepisivao knjige u tekstualni oblik, a uskoro su mu se pridružili i volonteri, proširivši projekt i formate u kojima su se knjige mogle preuzimati. Hart je ujedno i pokretač projekta Project Gutenberg na istom Sveučilištu, odnosno prve javne knjižnice elektroničkih knjiga u kojoj se nalazi kolekcija od preko dvije tisuće knjiga, među kojima i veliki broj klasika. 

Vrijedi dodati da se ideja o nekoj vrsti elektroničke knjige pojavila i u tridesetim godinama prošlog stoljeća. Baš u vrijeme kada su se knjige mogle po prvi put pronaći na policama knjižnica i knjižara, pisac Bob Brown razložio je u eseju svoju viziju o e-čitaču koji bi omogućio čitanje s ekrana. Takvu vrstu knjige nazvao je readies, što je igra riječi povezana s pojmom talkies, odnosno prvim filmovima koji su fascinirali Browna.

Planirate li ovih dana pobjeći na more i ne stignete u knjižnicu, u svakom trenutku možete odabrati nešto iz online arhive projekta Besplatne elektroničke knjige koja se kontinuirano osvježava novim naslovima suvremenih spisateljica i pisaca. Više o počecima projekta, čitateljskim navikama u Hrvata, institucionalnoj podršci i njenom izostanku i brojnim drugim temama možete saznati iz razgovora s Krešimirom Pintarićem, pokretačem i voditeljem ovog vrijednog projekta. Između ostaloga Krešimir kaže: "Mogu reći da je teško ustanoviti na temelju kojih podataka Zakladino povjerenstvo donosi ovakve zaključke, pa onda i odluke o tome koji su projekti zaslužili dobiti Zakladinu financijsku potporu, a koji nisu. Zasigurno znam da spomenuto zaključivanje nije provedeno na temelju podataka prikupljenih godišnjim istraživanjem tržišta knjiga u RH, jer smo već spomenuli da je to istraživanje pokazalo da više od 15 posto građana RH čita isključivo besplatne e-knjige, dakle „potrebe čitateljske publike“ za lako dostupnim i besplatnim e-knjigama nisu upitne ili nejasne, barem ne onima koji zaključke izvode na temelju podataka prikupljenih stručnim istraživanjima na relevantnom uzorku. Isto tako smo u prijavnici naveli podatke o broju korisnika koje za naš projekt prikuplja Google Analytics, kao što i sam CMS bilježi broj preuzetih, odnosno online čitanih e-knjiga. Ni iz tih podataka nije moguće izvući već spomenuti zaključak od neprikladnosti projekta u zadovoljavanju „potreba čitateljske publike“, budući da smo u prvih 20 godina objavili gotovo 300 naslova koji su online čitani i/ili preuzeti više od 2.300.000 puta, a registrirano je i više od četiri milijuna korisnika projekta. Osim toga, u našoj prijavnici je jasno navedeno kako su suvremene hrvatske autorice i autori podjednako važni korisnici našeg projekta jer im osigurava, s jedne strane, pristup širokoj čitateljskoj publici, a s druge financijsku naknadu za tu istu dostupnost. Zakladino povjerenstvo je u potpunosti odignoriralo taj dio prijavnice, što na vrlo nedvosmislen način pokazuje koliko članovi tog povjerenstva razumiju i podupiru aktere na suvremenoj hrvatskoj književnoj sceni.

Općenito, mislim da autori jako dobro prepoznaju vrijednost projekta – dosad smo objavili naslove koje potpisuju njih više od 140 – pa tako onda i povjerenstva u kojima su uključeni ljudi koji su dio književne scene. Mislim da se u slučaju Zakladinog povjerenstva radi prvenstveno o tome da odluku o tome treba li biti financiran nekomercijalni književno-nakladnički projekt donose ljudi koji nemaju nikakve ili imaju tek sporadične veze s domaćom književnom scenom. Nažalost, to nije vezano samo uz prošlogodišnje povjerenstvo Zaklade „Kultura nova“ – njihova je dugogodišnja praksa da sastav povjerenstva u svojoj stručnosti ne pokriva adekvatno sva područja s kojih se projekti prijavljuju. Da stvar bude još gora, Zaklada je svojim procedurama i propisima povjerenstvo učinila nepogrješivim, budući da je prema propozicijama natječaja odluka povjerenstva konačna. I kao da nije bilo dovoljno što je „stručnost“ članova povjerenstva proglasila nepogrješivom, Zaklada „Kultura nova“ dodala je još jedan sloj zaštite od njihove odgovornosti spram udruga i umjetničkih organizacija koje svoje projekte prijavljuju na natječaj – anonimnost, kao da je htjela biti sigurna da ni na koji način neće provocirati članove povjerenstva da budu stručni, savjesni i nepristrani."

Čitajte preko ljeta, u papirnatoj ili digitalnoj varijanti, tweet ili roman - to je naš zaključak, ma čitajte uvijek i svugdje!

Pripremila: Anja Tomljenović

Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Možda će vas zanimati
Video
Homepage untitled design   2024 01 15t132127.662 15.01.2024.

Eks. prakse: udvajanje // Luka Bekavac (& 2109)

Na posljednjoj tribini u 2023. godini gostovao je Luka Bekavac, jedan od najzanimljivijih pisaca suvremene književne scene.

Intervju
Homepage  usa4210 barcelona  34 24.03.2022.

'Čitateljska publika ne postoji u vakuumu, čitatelji su i gledatelji, i slušatelji, i posjetitelji.'

S Krešimirom Pintarićem razgovarali smo o projektu Besplatne elektroničke knjige, njihovih prvih dvadeset godina i planovima za narednih dvadeset.

Piše: Ivana Dražić

Kritike
Homepage oslo 23.10.2017.

Roman piše živote

'Dnevnik jednog nomada' Bekima Sejranovića može i ne mora biti točan, ali je dokaz da autor i kada piše o sebi piše o svima koji ga čitaju.

Piše: Dalibor Plečić

U fokusu
Homepage eu 15.03.2017.

Novi europski kanon?

Što je 'Nagrada EU za književnost', kako se dodjeljuje i koja je njena uloga u stvaranju zajedničke europske kulture?

Piše: Lina Gonan

Kritike
Homepage grom 10.01.2016.

Od umijeća čitanja prema pisanju

Temeljita studija 'Prema singularnosti' Luke Bekavca prikazuje odnos Derride i književnosti, ali dotiče se spektra tema koje uveliko nadilaze književnost.

Piše: Vladimir Arsenić

Kritike
Homepage my bloody valentine 30.11.2015.

Noise Slawonische Kunst

Luka Bekavac je odličnim romanom 'Policijski sat' zaključio kroniku koja je najuspješnije spajanje visoke i niske književnosti na našim prostorima još od Pekića.

Piše: Marjan Čakarević

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu