Rujanska književna berba

Nakon ljeta i godišnjih odmora, a nadamo se da vam je društvo radila kakva dobra knjiga, zakoračili smo u rujan. Srećom (za nas), izdavači tijekom ljeta nisu mirovali pa nas je povratak za radne stolove dočekao uz sasvim pristojnu hrpu friških knjiga. A ako nam to nije dovoljan razlog da početak jeseni provedemo čitajući, rujan donosi i dva velika književna okupljanja: Festival svjetske književnosti u Zagrebu i riječki Vrisak, na kojima ćemo o nekima od novih naslova moći čuti i izravno od njihovih autora i autorica.

Pročešljali smo stoga književne izloge i izdvojili knjige s kojima bismo mogli otvoriti novu sezonu. Našlo se tu antičkih kamenoloma i distopijskih gradova, kazališnih hodnika i obiteljskih tajni, krvne osvete i, dakako, ponešto nesretne ljubavi.

Hena com u rujan ulazi s dva romana koji nas vode prilično daleko od suvremene svakodnevice. U Abigél Magde Szabó (u prijevodu Lee Kovács) petnaestogodišnju Ginu Vitay otac usred Drugoga svjetskog rata iz Budimpešte šalje u strogi internat u mađarskoj provinciji. Gina se teško prilagođava strogim pravilima i novoj sredini, a uskoro otkriva i da je pravi razlog njezina odlaska mnogo ozbiljniji nego što je mislila. Još dalje u prošlost odlazimo sa Slavnim podvizima Ferdije Lennona (preveo Mišo Grundler): nakon propasti atenske ekspedicije na Siciliju 412. pr. Kr., dvojica mladih Sirakužana među zarobljenim Atenjanima pronalaze ljubitelje Euripida i odlučuju u kamenolomu postaviti Medeju. Antička tragedija, humor i umjetnost kao prostor susreta… Zvuči apsolutno obećavajuće!

Početak rujna rezerviran je i za Festival svjetske književnosti, koji će tijekom nekoliko uzbudljivih festivalskih dana ugostiti brojne autore i autorice. Među njima je i palestinska književnica Adania Shibli koja će otvoriti festival u subotu, 5. rujna i čiji je novi roman Zavaravanje u hrvatskom prijevodu Daniela Bučana objavila Fraktura. Nakon Sporednog detalja, Shibli i ovdje istražuje načine na koje politička stvarnost prodire u najintimnije dijelove ljudskog iskustva.

Na festivalu ćete zasigurno susresti i domaće spisateljske snage, kao što su Igor Štiks i Snježana Banović. Štiks će nas u romanu Alkazar uvesti u distopijski Grad kojim vlada Humana liga i nad kojim se uzdiže palača tajanstvenog čovjeka čije lice nitko ne poznaje. Profesor Stolz dolazi predavati o Miru upravo u trenutku kada studenti sve otvorenije govore o pobuni, a neutralnost postaje sve manje održiva. U Gromovoj djeci Snježane Banović pozornica je škola za glumu i kazalište, mjesto talenta i umjetničkog zanosa, ali i intriga, poniženja, zloupotrebe moći i sustavno prešućivanog nasilja.

Festival će ugostiti i Édouarda Louisa, pa ćemo imati priliku čuti više o njegovoj novoj knjizi Monique bježi, objavljenoj u izdanju Oceanmorea i u prijevodu Vande Kušpilić. Louis se u njoj ponovno vraća priči svoje majke, koja se nakon izlaska iz jednog nasilnog odnosa ponovno nalazi uz muškarca koji je vrijeđa i ponižava. Iz priče o njezinu drugom bijegu nastaje intiman tekst o nasilju, ekonomskoj ovisnosti i pokušaju da se život iznova sastavi, ali i o promjeni odnosa između majke i sina.

U književnom izlogu Leykam Internationala nalazimo Stefana Zweiga i njegove Zvjezdane sate čovječanstva (preveo s njemačkog Andy Jelčić), četrnaest povijesnih minijatura o trenucima i pojedincima koji su promijenili tijek povijesti, pravi klasik. Tu je i simpatično naslovljen Knjigoljubac Monike Helfer (u prijevodu Igora Crnkovića), priča o čovjeku koji nakon rata vodi dom za oporavak ratnih invalida i svim silama pokušava spasiti njegovu biblioteku s tri tisuće knjiga. I prije čitanja navijamo za junakinju da spasi sve knjige!

Naklada Ljevak donosi nam Sve traži spas Danielea Mencarellija (prevela Ita Kovač), roman o dvadesetogodišnjaku koji nakon emocionalnog sloma provodi sedam dana na psihijatrijskom odjelu i ondje, među drugim pacijentima, pronalazi neočekivanu bliskost i solidarnost. Eto i još dobrih vijesti – talijanski književnik gostovat će 22. rujna 2026. u Zagrebu u Talijanskom institutu za kulturu upravo povodom predstavljanja ovog nagrađivanog romana.

U zbirci Sreća se ne mjeri decibelima Morea Banićević okreće se pak ljudima koje svakodnevno možda susrećemo, ali rijetko doista vidimo – rubnim i nevidljivim likovima čije male sreće i nesreće autorica promatra uz dozu humora, mjestimice i poprilično crnog. Što se dogodi kada jedan neobičan pisac (je li ijedan običan?) potpiše još neobičniji izdavački ugovor? Saznat ćemo u pričama.

A kad smo već u rujnu, pogled skrećemo i prema Rijeci. Na ovogodišnjem Vrisku gostovat će Marko Tomaš, čija je nova pjesnička zbirka Odlazak ljubavnika objavljena u izdanju V.B.Z.-a. Naslov daje naslutiti da ne očekujemo naročito bezbrižnu zabavu: riječ je o trpkoj knjizi gubitka, izgubljenosti i ponovnog pronalaženja u kojoj se protagonist ne rastaje samo od voljene žene nego i od jedne verzije samoga sebe. Na festivalu ćete moći poslušati više i o novoj knjizi Ronjenje na dah Željke Horvat Čeč. Autorica prikazuje život svoje protagonistice u psihijatrijskoj ustanovi, iza zaključanih vrata, s rešetkama na prozorima, ali roman nije sveden samo na bolnicu i traumu, nego i prijateljstva, ljubav, seks, što u njoj pulsiraju bez obzira na 22 tablete koje pije svaki dan.

Izdvajamo i dva naslova koja stižu iz radionice Petrinih knjiga. U romanu Baka je plesala na kiši Trude Teige (u prijevodu Anje Majnarić) stara fotografija bake uz nepoznatog njemačkog vojnika otvara obiteljsku tajnu i vodi prema manje poznatim događajima s kraja Drugoga svjetskog rata. Ovu norvešku autoricu bestselera također ćete moći poslušati na riječkom Vrisku! Neige Sinno u La Realidad prati dvije mlade žene koje putuju prema istoimenom selu u Chiapasu, u priči koja je istodobno politička, intimna i zainteresirana za samu poziciju pripovjedača. 

Za kraj smo zavirili među Stilusove novitete, gdje nas čeka Isola Allegre Goodman, roman inspiriran stvarnom pričom Marguerite de La Rocque, Francuskinje iz 16. stoljeća. Gotovo zaboravljena povijesna epizoda postaje priča o ženi prisiljenoj boriti se za opstanak, ali i o izdaji, ljubavi, vjeri i prkosu. U Disputovu izdanju pronašli smo knjige John Sherman i Dhoyu W. B. Yeatsa (u prijevodu Katarine Penđer), dvije mladenačke priče iz 1891. godine. U prvoj naslovni junak mijenja dokolicu irskog gradića za monotoniju londonskog života, da bi ubrzo počeo čeznuti za zavičajem i onime što je ondje ostavio. Dhoya nas potom iz realističkog svijeta odvodi u mit, među ljubav, snove i drevni irski krajolik.

Čini se, dakle, da se police preko ljeta nisu baš stigle odmoriti. A nisu ni naši popisi za čitanje. Rujan će ih, uz nove knjige, Festival svjetske književnosti i Vrisak, sasvim sigurno još malo produljiti – pa neka jesen otpočne!