Svibanjska doza proze

Travanj i svibanj donijeli su niz novih proznih naslova koji se kreću od intimnih obiteljskih priča i jezičnih eksperimenata do trilera i povijesnih romana. Budući da smo najavili festivalska događanja u svibnju na kojima ćete zasigurno moći pronaći i neke od naslova koji su friško stigli u izloge knjižara – kao da uzbuđenja nije dovoljno – odlučili smo zahvatiti tek maleni pregled svega što vas očekuje!

Našlo se tu ponešto strane, a ponešto domaće proze. Saznajte više o svakoj knjizi klikom na link naslova! 

U izdanju Oceanmorea objavljena je Knjiga krvi Kim de l’Horizon, roman koji razbija klasičnu formu i gradi autobiografsko pismo u fragmentima sjećanja, introspekcije i jezičnih eksperimenata. Rezultat je djelo snažne unutarnje dinamike, gustog, senzualnog, karnalnog, često sirovog jezika. Duh obitelji Alessandra Piperna bavi se složenim obiteljskim odnosima i ljudskim slabostima, istražuje ljudska proturječja i skrivene vrline. U pitanju je priča koja se razvija gotovo kao psihološki triler koji neprestano vraća fokus na obiteljske veze i ljudsku narav.

Fraktura je pripremila dva romana koji se bave obiteljskim i društvenim traumama. Iščekivani roman Monike Herceg Ovdje počinje šuma intimna je i nemilosrdna kronika siromaštva, nasilja i egzila, ujedno priča o ženama koje trpe, kućama koje nestaju i sjećanjima koja nastavljaju rasti iz pepela. Ovaj roman pokazuje najviše od svega pokazuje kako se od krhotina svakodnevice rađa glas dovoljno jak da ispripovijeda ono što drugi nisu mogli ni izgovoriti.

Treće noći Mihaele Gašpar uvlače čitatelja u sudbinu likova, u njihova emotivna stanja i ljubavne odnose, u odnose roditelja i djece, lažnih i pravih prijateljstava, poput vrtloga i nedokučivo privlačne, a istovremeno zastrašujuće mračne zečje rupe u koju i mi poput Alise upadamo, ali ne u onostrani svijet, već u onaj u kojem žive stvarni ljudi, onkraj svijeta glamura i normalnog života… Zanima nas pročitati više!

Zatim će se na štandu Naklade Ljevak zasigurno naći i nobelovac Jon Fosse i Vaim, roman koji u tri pripovjedačke perspektive gradi priču o ljubavi, povratku i tišini između likova. Stil je prepoznatljivo foseovsko minimalistički, s naglaskom na atmosferu i unutarnja stanja. Uz njega, Helena Sablić Tomić u Bachovim književnim kapima u formi kratkih eseja piše o čitanju i knjigama kao obliku svakodnevnog odmaka i promišljanja.

Izdavačka kuća Hena com također je objavila nekoliko zanimljivih naslova: Frederick Forsyth u Operaciji Šakal piše klasičan politički triler o atentatu koji bi mogao promijeniti tijek povijesti, Lorenzo Marone u Možda još sutra ostanem donosi toplu i emotivnu priču o svakodnevici i odnosima, s fokusom na male, ali važne životne trenutke, a Laila Lalami u Maurovoj kronici daje glas likovima koji su u povijesti često ostajali po strani, kroz priču o identitetu, otporu i pamćenju.

Tu su i dva domaća naslova: Vjekoslava Huljić u Tajni nestale djece kombinira misterij i elemente fantastike u priči o gradu u kojem nestaju djeca, dok se Nenapisane priče Charlesa Bukowskog Zlatka Lukića igraju granicom između fikcije i stvarnosti, preispitujući samu ideju autorstva i prizivajući glas ovog poznatog pjesnika i romanopisca.

Sandorf je objavio Duhove zemlje Sibile Petlevski, roman-sagu koji spaja različite prostore i povijesne slojeve u priču o ženama, kolonijalnim traumama i mitovima koji se prenose kroz generacije. U ovom uzbudljivom polifonijskom romanu, svojevrsnom atlasu magičnog realizma, spajaju se egzotični prostori Bolivije sa Zagrebom u zloglasnoj NDH, preko junakinje Leocadije Sartañe, Ajmara Indijanke, potomkinje dojilje antifašističke heroine Rajke Baković.

Izdvojit ćemo i dva noviteta iz Disputa: Mravinjak Margit Kaffke i Draga Praznino Zorana Pilića. U Mravinjaku ova mađarska autorica nizanjem sugestivnih, lirskih prikaza i pronicljivih portreta iznosi oštru kritiku samostanskog odgoja, ali pri čemu roman odiše tihom, postojanom žudnjom – onom usmjerenom prema vanjskom svijetu i onom tjelesnom prema drugom biću. 

Draga Praznino je pak dnevnik opažanja o drugim knjigama koje autor čita, filmovima i serijama koje gleda, a u manjem opsegu i dnevnik o onome što sam piše ili pokušava pisati. Kroz njega se provlači još jedna autorova cjeloživotna opsesija: teško objašnjiva i tvrdoglava vjernost splitskom Hajduku. U jednom svom dijelu ovo je, tako, i dnevnik o dnevnicima, svojevrstan pokušaj da se shvati magnetska privlačnost te forme, njezina svrha u svijetu literature.

U Fantastičnoj knjižnici Malih zvona objavljena je Moja rođakinja Emilija Vlade Uroševića, klasik makedonske književnosti koji balansira između zbirke priča i romana. Ova knjiga je poput razglednice iz neke davno zaboravljene ili nestvarne zemlje, s maštovitim markama koje nas podsjećaju na snagu pripovijedanja.

Dva zanimljiva naslova dočekala su nas i na policama Petrinih knjiga. U glavu Rite Bullwinkel prati osam mladih boksačica koje se u Renu bore za naslov najbolje u državi. Kroz njihove mečeve i osobne priče roman istražuje ambiciju, perfekcionizam, tijelo i potrebu za pobjedom. Frenetičan i originalan, našao se u širem izboru za Bookerovu nagradu 2024. i među finalistima Pulitzera 2025.

U zbirci priča Kučke iz rezervoara Dahlie de la Cerde upoznajemo žene koje same rješavaju svoje probleme, često na rubu nasilja i kriminala. Uz crni humor i živ ulični govor, autorica piše o ženskom iskustvu, siromaštvu i preživljavanju u suvremenom Meksiku.

Zaista je mnogo noviteta, a naš popis za čitanje i kupnju knjiga neprestano se produljuje. Ruksaci i omiljene platnene vrećice (a i novčanici) će morati izdržati ovu uzbudljivu sezonu!