Booksina akcija razmjene knjiga Svi za knjigu, knjiga za svakoga! odlična je prilika za osvježiti i nadopuniti biblioteku.
Znate da kod nas uvijek možete pronaći gomilu super beletristike, a za udomljavanje imamo i teorijske i stručne knjige i časopise. Za vas smo se zaputili nekoliko desetljeća unatrag i izabrali naslove iz različitih disciplina, uključivši nešto kazališta, filozofije i folkoristike. Opet - za svakoga ponešto!
Ljubitelje kazališta na našim policama obradovat će ime Georgija Para, kazališnog redatelja, dramaturga, redovitog profesora na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu, umjetničkog ravnatelja kazališnih festivala (izdvojit ćemo Dubrovačke ljetne igre)... Jesmo li uspjeli spomenuti sve? Budući da ih je toliko, njegove predstave nećemo ni krenuti nabrajati! Bilo da studirate na Akademiji ili ste fan kazališta, knjiga kazališnih zapisa Iz prakse bit će edukativno i zanimljivo štivo.
Onima koji imaju oštro oko sigurno neće promaknuti koje izdanje Prologa. Radi se o časopisu za kazalište i dramsku umjetnost koji je izlazio (uglavnom tromjesečno) od 1968. do 1984. godine. Jedno vrijeme je držao poziciju središnjeg časopisa o kazalištu i u njemu se mogu pronaći studije i eseji iz teatrologije, povijesti drame i kazališta, dramaturgije, potom kazališne kritike i interpretacije predstava te dramski tekstovi poput Kralja Gordogana Radovana Ivšića ili Nečastivog na Filozofskom fakultetu Ive Brešana.
Za Proppovu Morfologiju bajke čuli su svi studenti kroatistike, komparativne književnosti, pa i etnologije. Kad malo razmislimo, iz nje mogu učiti i svi koji se prihvate pisanja, s obzirom na to da se u knjizi na primjeru bajke opisuju pojmovi poput funkcije, odnosno djelovanja lika, strukture priče, kako se jedan njezin dio odnosi prema cjelini i slično. Ta znanja mogu se primijeniti u više smjerova, ne samo dok čitate knjigu bilo kojeg žanra, nego i dok, primjerice, gledate film. Svakako je u pitanju knjiga koju vrijedi imati.
Još jedna knjiga koju se ne bi smjelo propustiti i koja je privukla našu pozornost tijekom priprema za akciju je Antropologija žene. Pripremile su je dvije izuzetne žene, feministice, sociologinje i antopologinje Lydija Sklevicky i Žarana Papić, iznoseći na uvid jugoslavenskoj akademskoj javnosti neke od tada najznačajnijih radova iz feminističke socijalne antropologije. Zavirite li u ovu knjigu, suočit ćete se s važnim pitanjem nevidljivosti žena u znanosti, a njezine autorice su kritizirale i klasične antropološke teorije i prakse, kao i njihov odnos prema ženama. Feministkinja, filozofkinja i prevoditeljica Adriana Zaharijević naglasila je kako je Žarana Papić „ovim radom trasirala svoje buduće trajno interesovanje za borbu protiv seksizma u nauci ili, kako to sama naziva, protiv specifične varijante segregacije po polu“.
Imamo i koji primjerak Praxisa koji je u drugoj polovici šezdesetih i početkom sedamdesetih utjecao na tadašnju filozofsku misao. Komplementarna časopisu bila je poznata Korčulanska ljetna škola koja je ugostila suvremene filozofe poput Ernesta Blocha, Herberta Marcusea, Jürgena Habermasa i brojne druge.
Nadamo se da smo vas i ovim mini popisom motivirali da ažurirate svoj popis knjiga koje nedostaju. Preostaje nam samo podsjetiti: vidimo se ove subote od 11 do 16 sati u Booksi.
