Osma Revija malih književnosti koja se održala u Booksi krajem prošlog tjedna predstavila je suvremenu grčku književnu scenu mlađe generecije. Grčke književnike koji su nastupili u Booksi sa svojim tekstovima izabrao je književni teoretičar, esejist i romanopisac Hristos Hrisopulos, koji je okupljenoj publici u razgovoru s Miljenkom Buljević pokušao približiti što se i kako se danas piše u Grčkoj. No, prije toga publici je ispričao malu anegdotu o Booksi.
H.H.: Prije no što kažem bilo što o grčkoj književnosti, odnosno o piscima koji će se predstaviti u Zagrebu, moram reći kako sam Booksi dao svojevrsno obećanje prije tri godine. Zanimljivo je da sam sad prvi put u Booksi, iako sam 2009. godine bio ispred Bookse. Naime, s nekoliko pisaca stigao sam na vikend iz Pečuha u Zagreb, te smo šetali gradom i ugledali Booksu. Ja sam htio ući no drugi su bili za povratak u hotel, pa sam je samo fotografirao i otišao. Sjajno je da sam napokon u Booksi tri godine kasnije.
S obzirom na trenutačnu društvenu situaciju u Grčkoj, ekonomsku krizu i socijalno rasulo koje vlada u zemlji posljednjih godina, bilo je neizbježno dio razgovora posvetiti odnosu književnosti i društvene stvarnosti, kojeg je Hrisos Hrisopulos nastojao rasvijetliti.
H.H.: Na neki način pitanje o odnosu književnosti i trenutne situacije u Grčkoj jest pitanje bez odgovora. Ili s bezbroj odgovora. Svi mi nastojimo shvatiti svu složenost zbivanja i promjena kroz koje grčko društvo trenutno prolazi. Živimo u zapaljivim društvenim uvjetima i svi traže odgovore. No, gotovo je nemoguće shvatiti kako će se sve razvijati u budućnosti. No, ono što možemo učiniti u ovako složenoj situaciji jest govoriti o sebi samima i pokušati shvatiti koliko ovo stanje utječe na nas kao pojedince.
Posljednjih pet godina organiziram DaseinFest u središtu Atene, u prostoru sličnom Booksi. No prošle godine to je mjesto zatvoreno zbog ekonomske situacije, baš kao i prevoditeljska škola u sklopu koje smo radili na prijevodima književnih tekstova. Sve je pojela kriza i nismo sigurni hoćemo li održati šesto izdanje festivala. I mediji također prolaze kroz izuzetno teško razdoblje, što, dakako, utječe i na nas pisce koji objavljujemo u medijima. Jedne od najvažnijih dnevnih novina su ugašene, dok su u ostalima književni prilozi i kulturne rubrike nestale ili im je značajno smanjen prostor. U svakom slučaju, prolazimo kroz teška vremena za cijelo društvo pa tako i za književnost. Vidjet ćemo što će se dogoditi, morat ćemo se prilagoditi. Ljudi se trude i u ovakvim uvjetima s vrlo malo novca napraviti nešto. Moramo shvatiti da ne možemo raditi stvari na način na koji smo to činili prije, moramo naći nove prostore djelovanja.
Miljenka Buljević je upozorila na Hrisopulosov tekst
'Pogled unatrag' kojim je predstavio grčke pisce koji sudjeluju na Reviji malih književnosti, u kojem kaže kako mnogi autori u svojim tekstovima ukazuju ili pretkazuju nadolazeću društvenu katastrofu koja će ubrzo zahvatiti Grčku, a koja i danas trese ovu zemlju.
H.H.: Mislim da je riječ o pitanju otvorenom za debatu. U ovako drastičnoj i ozbiljnoj situaciji kakva je danas u Grčkoj nije moguće književnost i umjetnost ne gledati kroz prizmu aktualnoga. Također, na taj način gledamo i na tekstove napisane neposredno prije šokantne preobrazbe ne bi li u njima našli upozorenja ili mjesta u kojima se nagoviješta budućnost. Na koncu završite tako da krizu učitavate u književnost, bez obzira koliko toga je stvarno prisutno u samome tekstu. Pitanje je što je tu istina? Vrijeme će pokazati. Činjenica je da u tome nečega ima i da je takvo čitanje sasvim legitimno, no ne bi trebalo tekstove čitati isključivo iz tog rakursa. Osim toga, nisam siguran da su pisci koji su stvarali te tekstove imali namjeru stavljati se u bilo kakvu profetičku poziciju, ali to se neminovno odražava u literaturi. Sve je to još uvijek otvoreno pitanje.
Kao odgovor na pitanje postoji li određena sličnost u poetici devetoro autora koji su sudjelovali na Reviji Hrisopulos je rekao kako se njegov 'kustoski' posao može smatrati pokušajem da se prikaže sva raznolikost današnje grčke književnosti, bez želje da se ukaže na grčku književnost kao na koherentnu cjelinu. Za razliku od Hrvatske u kojoj se, primjerice, od sredine 90-ih pa sve donedavno govorilo o dominaciji stvarnosne proze u Grčkoj se, prema Hrisopulosu, književne tendencije ne mogu svesti u nekakve jasno određene poetike, ni prije krize ni danas.
H.H.: Ne postoji nikakva homogena književna scena, pa čak niti kod generacijski bliskih pisaca. Smatram da danas u Grčkoj piše dosta izuzetno kvalitetnih autora. Svaki od njih slijedi vlastiti književni put i ne možemo govoriti o nekakvim poetikama. Postoje različiti elementi koje ja kao čitatelj mogu naći u radovima autora predstavljenih na Reviji malih književnosti. Upravo zato sam nastojao prikazati što raznolikije književnike.
Prema njemu, svi pisci s ovogodišnje Revije svrstavaju se među uglednije pisce mlađe generacije i kao takvi su već neko vrijeme prepoznati kao najzanimljiviji glasovi suvremene grčke književnosti, kako u poeziji tako i u prozi. Njihov rad predstavlja presjek proze i poezije u Grčkoj u posljednjih desetak godina.
Na književnoj večeri predstavljene su i prevoditeljice grčkih pisaca na hrvatski, koje su objasnile neke od teškoća s kojima su se morale boriti u pokušaju da što vjernije prevedu 'suvremenost' u tekstovima ovih mladih pisaca.
***
Prijevode tekstova grčkih književnika i književnica pročitajte u
Zadaćnici.
