Noviteti:
Proza:
1. Doba mjedi, Slobodan Šnajder (TIM press)
Ovo je velika priča o dvoje ljudi koji su doživjeli svoje živote u doba ekstrema te o njihovu potomku kojega je zapalo, kao ne baš sretno nasljedstvo, izaći na kraj s tom činjenicom. Georg i Vera, kako se u romanu zovu, imali su, naime, do neke točke tih svojih života ekstremno suprotstavljene biografije. Oni se sreću čim je to bilo moguće a da ne bude pogibeljno, nakon što je ama baš sve na svijetu bilo protiv toga susreta. Potom odlaze različitim putevima, kad ih je baš sve upućivalo na to da ostanu zajedno.
2. Susjed, Marina Vujčić (V.B.Z.)
Jedna prosječna žena srednjih godina, podstanarka u prosječnoj stambenoj zgradi izvan centra, s prosječnim zaposlenjem u državnoj službi i prosječnim željama i nadama zaljubljuje se u susjeda kojega svakoga jutra sreće na stubištu. Osim konvencionalnog 'Dobro jutro' ne progovore niti jednu drugu riječ. S tom ljubavnom pričom, koja se odvija samo u njenoj glavi, ta prosječna žena iskoračit će iz svoje prosječnosti i preobraziti se u potpuno drugačiju osobu, a zbivanja u romanu pretvorit će se u napetu psihološku dramu.
3. Čistoća, Jonathan Franzen (V.B.Z.)
Ova se priča grana u prošlost i sadašnjost, u sedam povezanih dijelova knjige koji su ispripovijedani kroz prizme različitih likova. Pri tom Franzen stvara svijet originalnih i nezaboravnih likova – novinari, leakeri, ljubavnici i supružnici, loši pisci, karijeristi, tragičari. Gotovo svaki lik u romanu traži 'čistoću' u nekom obliku, a propitivanje istine i laži, čistog i zagađenog događa se na mnogim razinama njihove egzistencije i međusobnih odnosa.
4. Calluna vulgaris, Alessandro Iovinelli (Mala zvona)
Fabula romana slijedi dvije linije događanja u životu novinara i filmskog kritičara Giuliana Spattole – profesionalnu i privatno-ljubavnu (glavni bi junak rekao: po uzoru na klasični holivudski filmski stil). Obje se zasnivaju na gotovo tipičnim pokretačkim motivima – intrigi, borbi za napredovanje pa i slavu s jedne strane, te ljubavnom trokutu i femme fatale s druge. Istovremeno, međutim, ovi fabularni nizovi kritički preispituju dva temeljna pitanja književnosti i umjetnosti, jedno transhistorijsko, a drugo izazvano konkretnom povijesnom situacijom kasnih devedesetih godina prošlog stoljeća: koji je odnos umjetnosti i stvarnosti, umjetnosti i života, te koje su konzekvence 'kulturne logike kasnog kapitalizma'?
5. Sestrica s jezera, Goran Tribuson (Mozaik knjiga)
Kada u gorskom jezeru idiličnoga Gorskog kotara bude pronađeno tijelo ubijene mlade medicinske sestre istražitelji iz Rijeke i Zagreba pokušat će pomoći lokalnoj policiji u istrazi koja će sve više ukazivati da se radi o ritualnom ubojstvu. Zagrebačkoj istražiteljskoj ekipi koju čine iskusni policajci Ognjen Kokot i Ivo Vrabec učinit će se da će istraga biti laka no kad ih put sumnje odvede na više adresa uvidjet će da baš i nije tako. A onda kad još jedna žena bude ubijena na isti način shvatit će da suludi ubojica ima još planova…
6. Mala Pariška knjižara, Nina George (Mozaik knjiga)
Knjižar Jean Perdu vjeruje u moć čitanja i točno zna koja knjiga liječi koju bolest duše. Zna koja liječi tugu, koja ostavljene duše, koja pomaže u odrastanju i prihvaćanju životnih činjenica kakve god one bile. On u svojoj plovećoj knjižari Pharmacie littéraire prodaje romane kao lijek. No, istodobno ne zna kako bi sam sebe izliječio od jedne noći prije dvadeset jednu godinu kad ga je lijepa Provansalka Manon napustila dok je spavao. Nije ostavila ništa osim pisma – koje Perdu nije imao hrabrosti pročitati. Sve do toga ljeta. Do ljeta koje će promijeniti sve i odvesti ga iz male ulice Montagnard na putovanje u prošlost, u uspomene, u srce Provanse i natrag u život.
7. Moj život, Lou Andreas-Salomé (Šareni dućan)
Lou Andreas-Salomé bila je na prijelazu u 20. stoljeće prototip 'neovisnoga ženskog uma': hrabra, samosvojna, čudesna osobnost koja je inspirirala brojne vrhunske intelektualce i umjetnike, ali i općenito ljude željne novih duhovnih spoznaja. Ime joj se danas ne veže toliko uz njezin opširan književno-publicistički opus – poeziju, pripovijetke, romane, eseje i članke – koliko uz fizičke i duhovne veze s brojnim međašima duha 20. stoljeća (...) i cijeli svoj život prebogat uspomenama, osjećajima i duhovno-intelektualnim otkrićima sažela je u intrigantno i iznimno zanimljivo štivo.
8. Gunterova zima, Juan Manuel Marcos (Edicije Božićević)
Okosnicu radnje romana čini putovanje hladnog činovnika Svjetske banke, Paragvajca njemačkih korijena Guntera, u pratnji supruge Elize, tankoćutne afroamerikanke i hispanistice, u središte južnoameričkog državnog terorizma u vrijeme Malvinskog ili Falklandskog rata. Gunterova je namjera spasiti nećakinju Soledad, mladu pjesnikinju koja je upravo zbog svoje poezije podvrgnuta torturi.
9. Jednadžba ugode i neugode, Josip Sanko Rabar (Naklada Ceres)
Ovaj ogled izvorno je nosio i izazovni, ali i prikladni naslov Skriveni osnovni zakon života. Sastoji se od nekoliko dijelova koji naizgled raznorodni, imaju različite sugovornike s kojima stupaju u dijalog, ali čine sadržajnu cjelinu povezanu osobnim iskustvom i promišljanjima auktora o skrivenome zakonu naših života o jednakosti ugode i neugode koje se uzajamno uvjetuju.
10. Propast, Vladimir Zarev (Edicije Božićević)
Ovo je prije svega roman o tranziciji. U dvije narativne linije Zarev pripovijeda priču o Martinu Sestrimskom, uspješnom piscu i članu kulturnoga miljea za vrijeme socijalizma, koji nakon što je 'izbila demokracija' sve dublje uranja u opću propast društvenoga i privatnoga života, te o Bojanu Tilevu, bugarskom biznismenu, koji se nezakonito bogati iskorištavajući probleme nastale uvođenjem tržišne ekonomije. U oba slučaja, samo je jedna stvar izvjesna, a to je da su i jedan i drugi osuđeni na propast, kao i sve što ih okružuje.
Publicistika:
1. A što ako vrijeme ne postoji?, Carlo Rovelli (TIM press)
Deset godina prije nego što će otkriti teoriju opće relativnosti, Einstein je shvatio da vrijeme i prostor nisu dva odvojena entiteta, nego dva aspekta jednoga te istog entiteta. Ovo otkriće nosi ime 'Posebna teorija relativnosti'. Dva događaja (primjerice, dolazak Kristofora Kolumba u Ameriku i smrt Johna Lennona) shvaćamo kao poredane u vremenu, to jest da se jedan odvija prije, a drugi poslije. Obično mislimo kako je vrijeme nešto sveobuhvatno pa da se zato ima smisla pitati što se točno u ovom trenutku događa na nekom drugom mjestu u svemiru. No, tomu nije tako...
2. Lekcije - Studije o modernoj književnosti, Tomislav Brlek (Školska knjiga)
Brlekova knjiga studija o modernoj književnosti naslovljena je Lekcije, i zbilja je svojevrsna lektira za sve koji kane o književnosti razmišljati iole ozbiljnije.
3. Kraj autoriteta, Alain Renaut (TIM press)
Slabljenje utjecaja škole, porast individualizma, sve problematičnija iskustva roditeljstva – nikad modeli prema kojima odrasli obavljaju svoju odgovornu zadaću spram djece nisu bili zagonetniji. Jesu li oblici moći koji su bili na djelu u tradicionalnim društvima i temeljili se na modusu autoriteta (odgojnog, ali i političkog, pravnog, medicinskog) spojivi s logikom demokracije?
4. Svoj život promijeniti moraš, Peter Sloterdijk (Sandorf)
'Bauk kruži zapadnim svijetom - bauk religije. Posvuda nas uvjeravaju kako se ona poslije dužeg izbivanja vratila među ljude modernog svijeta te kako bi bilo dobro ozbiljno računati s njezinom novom prisutnošću. [...] Danas se doista nešto vraća - no uobičajeni odgovor da se to opet javlja religija ne može zadovoljiti kritičko propitivanje. Ne radi se ni o povratku nečega što je bilo iščezlo ni o mijenjanju naglaska u nikad razdvojenom kontinuumu. To što se doista vraća, što bi zaslužilo svu intelektualnu pozornost, ima više antropološki nego 'religijski' vrh - jednom riječju, radi se o uvidu u imunosni ustroj ljudskog bića.'
5. Logika smisla, Gilles Deleuze (Sandorf)
Sastojeći se od trideset četiri 'paradoksa' te Dodatka koji, uz pet prethodno objavljenih ogleda, uključuje kratki pregled Deleuzeove ontologije naslovljen Platon i simulakr, Logika smisla razvija 'filozofiju događaja' koja potkopava cjelokupnu tradicionalnu ontologiju kroz analizu tako različitih autora kao što su Lewis Carrol, Seneka, Pierre Klossowski, Michel Tournier, Emile Zola i Sigmund Freud. Vježba u 'netotalizirajućem mišljenju', Logika smisla je međutim i daleko više od toga: radikalan pokušaj mišljenja nemišljenog i nemislivog, te odvažan pothvat objelodanjivanja i promišljanja svega onoga što je u filozofiji bilo zaboravljeno ili zatomljeno.
Događanja:
Sudjelovanje u svim Booksinim programima je besplatno i slobodno bez prethodne najave. Informacije o Booksinim i ostalim književnim događanjima u gradu i šire možete pronaći ovdje.
