Poetika progonstva

U suvremenoj hrvatskoj rusistici, kao i znanosti o književnosti, nema cjelovitih i samostalnih istraživanja posvećenih poetici i problematici stvaralaštva M. Gor’koga i M. Bulgakova, dvojice ključnih ruskih autora prve polovice 20. stoljeća i svjetskih klasika. Predložena knjiga ne samo da je u nas prva cjelovita studija posvećena geopolitičkim implikacijama njihova stvaralaštva, nego je i prvi pokušaj njihova komparativnoga proučavanja. Ona je pionirski pothvat zbog nekoliko razloga; hrvatskome čitateljstvu predstavit će nepoznatu i na hrvatski neprevedenu ranu feljtonistiku Bulgakova, a isto će učiniti s antisovjetskom esejistikom Gor’koga. Knjiga Poetika progonstva, osim toga, nudi posve nov pristup u pokušaju određivanja njihova stvaralaštva kao sovjetskoga i antisovjetskoga. Lociranjem književne domovine ovih autora, na osnovu čega su nastale i geo-karte njihova stvaralaštva, autorica razbija književnopovijesni klišej Gor'kij = kanonski socrealistički pisac, Bulgakov = buržoaski antisovjetski pisac. U završnim poglavljima knjige Ivana Peruško problematizira kulturu neslobode pisanja na primjeru izabranih tekstova obojice autora, s ciljem ukazivanja na posebnu tehniku pisanja, svojstvenu književnicima u izvanrednim okolnostima kao što su progoni i cenzura. Cilj knjige jest pokušaj razotuđivanja ovih autora, koji su dosad razmotreni kao antonimične pojave. Knjiga Poetika progonstva naći će svoje čitatelje kako među književnim povjesničarima, rusistima, komparatistima te studentima različitih književnih usmjerenja tako i među najširom publikom. Knjiga je pisana čitko i atraktivno, no istodobno argumentacijski ozbiljno i studiozno.