Dnevnik s galije

do pada komunizma, Imre Kertész naziva dnevničkim romanom. U stalnome unutarnjem dijalogu s piscima i filozofima bez kojih nema ni njegova pisanja, Musilom, Kafkom, Camusom, Adornom, Freudom, Ni­et­zscheom i drugima, Kertész ispisuje briljantne stranice koje stoje uz bok njegovih romana, priča i eseja. Kertészovi dnevnički zapisi ujedno su dokument vlastita pisanja, ali i dokument vremena, mađarskog socijalizma, gulaš-komunizma, vremena u kojemu ništa nije bilo ni jednostavno ni lako. Dnevnik s galije govori o dvadesetom stoljeću, o holo­kaustu, totalitarizmu i slobodi te je neprocjenjiv umjetnički, filozofski i osobni dokument svoga vremena.

"U čovjekovu će životu jedanput doći trenutak kada će naglo postati svjestan sebe, a snage će mu se osloboditi. Zapravo, tek od toga trenutka možemo računati sa sobom, jer smo tek tada rođeni. Klica genija nalazi se u svakom čovjeku. No nije svaki čovjek sposoban vlastiti život učiniti doista svojim. Istinska darovitost upravo je genij egzistencije. Riskirat ću: gotovo svako znanje suvišno je ako nije neposredna spoznaja o nama samima."