Govor drame - govor glume

Autori su im ugledni sveučilišni nastavnici, kulturni djelatnici i kazališni umjetnici. Premda to nije bila izvorna nakana, zahvaljujući stanju u bosansko-hercegovačkom, crnogorskom, hrvatskom i srpskom kazalištu i dramskoj književnosti, u središtu zanimanja pretežitog dijela tekstova našlo se suvremeno žensko dramsko pismo, jer je za novu dramu u četiri predstavljene kulturne sredine, jednako kao i za novu dramu u zapadnoeuropskim zemljama, karakteristična jaka zastupljenost dramatičarki.

Svjetlo koje su ovdje objavljeni tekstovi bacili na suvremenu dramsku pozornicu poprilično se razlikuju glede opsega i smjera, ali ne i glede jačine i jasnoće. Jedni su se tako zaustavili na istaknutim bosanskim dramatičarima Dževadu Karahasanu (Nirman Moranjak-Bamburać) i Tvrtku Kulenoviću (Almir Bašović), a drugi na tekstovima koje povezuju "dekadentni" književnik Oscar Wilde (Lada Čale Feldman), odnosno "problematične" glumice kao dramski likovi (Boris Senker), ili pak na razlikama u dramskim poetikama dviju spisateljica (Siniša Jelušić). Treći su, naprotiv, panoramski kružili po nacionalnim i međunacionalnim glumišnim područjima osvjetljavajući tendencije u bosanskohercegovačkoj dramskoj književnosti (Gordana Muzaferija), odnos dramatičara spram glumaca na istom području (Tanja Miletić-Oručević), povratak političke drame u hrvatsko kazalište (Sanja Nikčević), svjedočanstva o ratu i ratnim traumama u dramama hrvatskih dramatičarki (Darko Lukić) te stanje u kazalištu i kulturi u svekolikoj regiji (Naum Panovski), a četvrti su nastojali što bolje rasvijetliti aktualna teorijska pitanja suvremenoga glumačkog govora (Sibila Petlevski), odnosa nove glume i nove drame (Miloš Lazin) te funkcije didaskalija u novoj drami (Sava Anđelković).

Objavljeni tekstovi bili su prezentirani na međunarodnom teatrološkom simpoziju Dramski tekst danas u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj te Srbiji i Crnoj Gori: Govor drame – govor glume održanom krajem 2005. u Zagrebu (suorganizatori: Odsjek za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića iz Zagreba i Centre de recherches sur les littératures et civilisations slaves iz Pariza).