Komunizam kao religija

u vrijeme velikih promjena i velikih kriza, od ekonomskih, ekoloških, vjerskih do političkih, iznimno zanimljivom i poticajnom temom komunizma, a posljedično i drugim velikim ideologijama dvadesetog stoljeća, kao zamjenom za religiju. U napetoj analizi razvoja komunizma kao religije Riklin pokazuje kako su od samih početaka boljševici vjerovali u radikalan preobražaj svijeta u čijoj je osnovi bio ateizam. Po dolasku na vlast boljševici su objavili rat religijama, ali su stare rituale zamijenili svojim svetim mjestima i svecima, od "počasnih kutova" i zidnih novina do raskošnih svečanih parada i Lenjinova mauzoleja. Istovremeno Riklin analizira uzroke zašto je upravo komunizam, koji je Raymond Aron opravdano nazvao "opijumom za intelektualce", kao ni jedna druga politička religija dvadesetoga stoljeća toliko privlačio zapadne intelektualce. Na primjeru Russellovih, Benjaminovih, Koestlerovih, Gideovih, Feuchtwangerovih, Brechtovih i tekstova drugih autora Riklin proučava različite strane komunističke doktrine, te religiozni potencijal koji se nalazi u ateizmu i preobražaj proročanstava koja su pretendirala na znanstvenost u objekt vjere i obožavanja.