Autor: Srećko Horvat
Izdavač: Biblioteka XX. vek, Beograd
Godina izdanja: 2007
Broj stranica: 214
Uvez: meki
Knjiga nije dostupna u Booksi! Potražite je u bolje opremljenim knjižarama i antikvarijatima u Hrvatskoj i šire! Booksa ne prodaje knjige, izuzev vlastitih izdanja.
u sve sfere javnog i privatnog života. Najbolji je primjer već ustaljeni izraz 'Afroamerikanac' umjesto 'crnca', ili pak holivudske cenzure novoga Jamesa Bonda ili Frearsove Kraljice.
Horvat svoje promišljanje počinje s kontroverznim nastupom Michaela Richardsa, poznatijeg po ulozi Kramera u seriji Seinfeld, kad je krajem 2006. na jednom svom showu Afroamerikance eksplicitno prozvao crncima. Uz niz filmskih primjera, poput recimo Godardova distopijskog filma Alphaville ili pak Puta u Indiju, takva se prakse političke korektnosti, gdje onda pojedini izrazi postaju tabuizirani, pokušava prokazati kao licemjerje uz semiološku metodologiju Rolanda Barthesa.
Kao logični nastavak Protiv političke korektnosti donosi i dekonstrukciju Thompsonova diskursa, kao i tzv. 'novih prosvjetitelja', odnosno jezikoslovaca koji putem novohrvatskog ('šport' umjesto 'sport') definiraju politički korektne riječi, a čitav drugi dio knjige tematski je posvećen Laibachu, ali i Pasoliniju, Sex Pistolsima, Morrisseyu, Životinjskoj farmi, Warcraftu i nizu drugih fenomena popularne kulture na kojima možemo pratiti diskurs političke (ne)korektnosti, nacionalizma i srodnih fenomena. Kao svojevrsni dodatak na kraju knjige se nalaze tri poglavlja: prvo o novoj ideologiji društvene odgovornosti (tema koju je Horvat, kao urednik, šire obuhvatio u zborniku Društvena odgovornost kapitala, nedavno objavljenom uz 5. Festival prvih), drugo o političkoj nekorektnosti samoubojstva, a treće o politički nekorektnoj obitelji.
Srećko Horvat teoretičar je i semiolog mlađe generacije, koji redovito i periodično objavljuje u Tvrđi, Zarezu, Vijencu, na Trećem programu hrvatskog radija, te drugim časopisima za kulturna i društvena pitanja. Rođen u Osijeku, živi u Zagrebu a uskoro vjerojatno seli u Berlin na artist-in-residence program centra Glogauer.
Prevodi s njemačkog i engleskog (između ostalog, Norberta Eliasa, Slavoja Žižeka, Petera Sloterdijka, itd.). Izuzev teorijskog rada surađuje s umjetničkom organizacijom Bacači Sjenki, osvojio je drugu nagradu na međunarodnom natječaju 'Arhitektura i etika' 41. Zagrebačkog salona arhitekture, izlagao je na Zagrebačkom salonu fotografije, Festivalu prvih, itd. Uz ovu knjigu, objavio je i knjigu Znakovi postmodernog grada (Jesenski i Turk). Urednik je knjige Društvena odgovornost kapitala (Zagreb, 2007.).
