Svijet u sjeni

najviše u SR Njemačku, na "privremeni rad u inozemstvo", kako je to opisala službena jugoslavenska politika. Neslužbeno su se nazivali 'gastarbeiterima'. Eufemizmi ne daju naslutiti o kakvu je radu bila riječ i zašto se odlazilo raditi drugdje da bi se zaradilo za pristojan život. Vrlo se malo pitanja postavljalo o njihovu životu, što znači biti ni "tu" ni "tamo", kako su se nosili s nužnošću prilagodbe drugim kulturama, a kako podnosili klišeje koje im je nametala sredina iz koje su otišli. 

Tim se pitanjima bavi ovaj ogled, nastao na temelju neposrednih uvida, iskustava i sjećanja te želje da se ponudi pogled iz drukčije perspektive na cijeli jedan svijet. Riječ je o vrlo aktualnoj knjizi jer opisuje što se događalo i nakon 1991. godine, kada se pojam 'gastarbeiter' prestao upotrebljavati. Ljudi čiji je život trajno odredio morali su se suočiti s još jednim izborom – hoće li (p)ostati dijaspora ili povratnici – i s njegovim mnogim posljedicama. Svijet u sjeni Nenada Popovića napisan je s puno žara i angažmana, a prati ga i dossier s autorskim izborom dokumentacije o životu gastarbeitera.

Nenad Popović (1950.) živi u Zagrebu. Od 1980. do 1991. bio je urednik u Grafičkom zavodu Hrvatske. Suosnivač je zagrebačke nakladničke kuće Durieux (1991). Tu kao urednik potpisuje gotovo tri stotine naslova među kojima i ključna djela ratne i poratne književnosti, publicistike i memoaristike napisane u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori te niz prijevoda iz evropske književnosti, filozofije, publicistike i memoaristike.

Prevodi s njemačkog pisce kao što su Th. Bernhard, R.W. Fassbinder, B. Strauss, S. Haffner, E. Piscator, T. Durieux. Povremeno piše za novine, časopise i radio. Dobio je Medalju Hermanna Kestena njemačkog PEN-a, Lajpcišku nagradu za knjigu i, s Freimutom Duveom, nagradu Bruno Kreisky za političku knjigu. Počasni je građanin Sarajeva.