U potrazi za boljim svijetom

Svojom kritikom utopizma, holizma, esencijalizma, 'neopovrgljivog' mišljenja uopće, upravo je Popper najradikalniji otklon od obje vrste filozofskog diskursa kako od onog zarobljenog u globalno-povijesnu shematiku, tako i od pozitivističke idolatrije postojećeg stanja. S Popperom se, naime, filozofija opet vraća temi stvarnosti našeg konkretnog svijeta i života, na način da je kritika i promjena zasnovana u funkciji poboljšanja života mjerljivom institucionalnom izgradnjom boljeg društva, a ne u funkciji neprovjerljivog i neobuzdanog kvazihistorijskog prevrata. U tom smislu, Popper je potreban hrvatskoj filozofiji i znanosti ne samo kao jedan od najtemeljitijih kritičara već ionako zamorenog marksizma, i ne samo kao jedan od najpoznatijih protagonista ideja suvremenog liberalizma, nego ponajviše kao jedan od najuspješnijih teoretičara suvremene demokracije, tj. kao filozof koji je u naše doba možda najviše učinio za razvitak demokratskog mišljenja uopće i obratno za prepoznavanje dogmatskih mišljenja i totalitarnih nagnuća u cjelokupnom prostoru intelektualne aktivnosti, od prirodnih i egzaktnih znanosti do tema umjetnosti i kulture.

Knjiga pred nama prijevod je instruktivne zbirke Popperovih članaka, govora, rasprava i predavanja. U tim prilozima riječ je o zrelom i najčešće široj javnosti usmjerenom Popperu, koji svoje složene teme izlaže jednostavnim jezikom, kako je sam uvijek težio i gdje sloboda i iskrenost inteligentnog uvida najbolje čuvaju i od zapadanja u neproduktivnu filozofijsku trivijalnost i od poticanja na neodgovornu filozofsku pretencioznost. Knjiga U potrazi za boljim svijetom dolazi nam, u nedostatku prijevoda (još uvijek) nekih temeljnih Popperovih djela, kao veoma poželjan uvod u raznovrsna područja Popperove filozofije, te će ona, kako držim, biti dobar poticaj ne samo filozofskim i znanstvenim krugovima, nego i hrvatskoj intelektualnoj javnosti uopće da unaprijedi svoje poznavanje Poppera, a što u slučaju ovog filozofa uvijek znači i nešto više: unapređivanje spoznaja o sebi samoj, napose vlastitoj društvenoj i kulturnoj konstelaciji, te dinamici, smjeru, pa i zaprekama u savlađivanju zapreka vlastitog razvitka.
dr. Antun Vujić