Znakovi postmodernog grada

 U tom smislu autoru je najvažnije iščitavanje grada putem znakova koje nam taj grad nudi, bilo da se radi o reklamama i sveprisutnim jumbo-plakatima, bilo da se radi o smislu trgova kao javnih mjesta koja uslijed privatizacije prostora sve više nestaju ili pak shopping-mallova kao novih postmodernih mjesta okupljališta. U tom kontekstu Horvat je, uz referiranje na brojne inozemne primjere ili pak autore poput Fredrica Jamesona, Jeana Baudrillarda, Neila Leacha ili Bernarda Tschumija, obradio niz 'slijepih pjega' hrvatskog, uglavnom zagrebačkog urbanizma. Od nekontroliranog nicanja nebodera koji su posve nedostupni široj javnosti, preko analize billboarda u gradu Zagrebu, sve do odnosa distopijskog filma i arhitekture, neizostavnog slučaja Cvjetni trg ili pak nešto 'marginalnijih tema' poput seksualnosti i hodanja/sjećanja u gradu. Knjiga je ilustrirana s pedesetak fotografija, čime se postiže svojevrsna intertekstualnost i prepletanje teksta i slika.

Srećko Horvat teoretičar je i semiolog mlađe generacije, koji redovito i periodično objavljuje u Tvrđi, Zarezu, Vijencu, na Trećem programu hrvatskog radija, te drugim časopisima za kulturna i društvena pitanja. Rođen u Osijeku, živi u Zagrebu a uskoro vjerojatno seli u Berlin na artist-in-residence program centra Glogauer.
Prevodi s njemačkog i engleskog (između ostalog, Norberta Eliasa, Slavoja Žižeka, Petera Sloterdijka, itd.). Izuzev teorijskog rada surađuje s umjetničkom organizacijom Bacači Sjenki, osvojio je drugu nagradu na međunarodnom natječaju 'Arhitektura i etika' 41. Zagrebačkog salona arhitekture, izlagao je na Zagrebačkom salonu fotografije, Festivalu prvih, itd.  Uz ovu knjigu, objavio je i knjigu Protiv političke korektnosti (Biblioteka XX. vek, Beograd). Urednik je knjige Društvena odgovornost kapitala (Zagreb, 2007.).