Douglas A. Anderson,
Anotirani Hobit (Algoritam, Zagreb, 2013.; Preveo
Vladimir Cvetković Sever)
U rupi u zemlji živio je hobit: tim već skoro legendarnim riječima počinje Hobit J.R.R. Tolkiena. U ovo blagdansko doba godine kada kina bombardiraju holivudski blockbusteri, među njima se našao i nastavak istoimenog filma, to jest drugi dio trilogije koji je režirao sad već pravi ekspert za ekranizaciju Tolkienovih knjiga Peter Jackson. Kao i uvijek kako to obično biva kad se na filmsko platno prenese knjiga, povele su se rasprave oko toga koliko je film vjeran knjizi, jesu li priči potrebni u potpunosti izmišljeni likovi poput vilenjakinje Tauriel i kako se uopće od relativno tanašne knjige za djecu došlo do filmske trilogije čiji svaki nastavak traje po tri sata. Razloga za strah da ćete ostati neupućeni ili bez argumenata sada više nema. Naime, nakladnička kuća Algoritam je taman uoči izlaska drugog filma izdala Anotiranog Hobita autora Douglasa A. Andersona, u povodu dva desetljeća hrvatskog prijevoda Hobita Zlatka Crnkovića.
Za klasične anotirane naslove moglo bi se reći da ne izlaze tako često na hrvatskom tržištu, no takve su literarne poslastice vani zapravo prilično uobičajene. Tako svaki hard core fan Alise u zemlji čudesa, Petra Pana, Lolite, Drakule, Bajki braće Grimm ili Hansa Christiana Andersena može svoju kućnu biblioteku obogatiti tim vrijednim izdanjima popraćenim bilješkama o nastanku djela, ilustracijama ili bilo kojem drugom kuriozitetu vezanom za knjigu. Ono što svakako treba napomenuti je da je Algoritmov Anotirani Hobit već drugo, dorađeno izdanje, što ne čudi kad saznate da je prvo izdanje objavljeno u rujnu 1988. U tih četrnaest godina objavljena su javnosti dotad mnoga nepoznata Tolkienova djela, a uvećala se i sekundarna građa o Tolkienu u vidu prave poplave članaka i knjiga.
Središnje mjesto ovog dorađenog izdanja Anderson daje, kao i u ranijem izdanju, stavovima samog Tolkiena o vlastitim radovima, a njegove se bilješke otud šire prema bibliografskom i povijesnom kontekstu. Tu su i informacije o Tolkienovu životu, suradnicima, prijateljima i obitelji te, dakako, književnim interesima i drugim radovima. U potpunosti nova sastavnica je Pohod na Erebor, Tolkienovo prepričavanje Hobita koje je prvotno trebalo biti dio Gospodara prstenova, ali je izostavljeno zbog uštede na prostoru, a nov je i odjeljak Izabrane kritike na Hobita. Uz Andersonove bilješke nalazi se i više od 150 ilustracija koje tumače Hobita kroz razne jezike i kulture u kojima se prvi put upoznalo i zavoljelo Međuzemlje, te su također uvršteni Tolkienovi izvorni crteži, zemljovidi i slike u boji što ovu knjigu čini najluksuznijim izdanjem na svijetu.
Anotirani Hobit ne pokazuje samo Tolkienove spisateljske postupke kroz razne verzije Hobita koje je dorađivao s vremenom, već i podrobno objašnjava kako su njegovi interesi i druga književna djela utjecala na oblikovanje Međuzemlja. Tako primjerice možemo pročitati kako se lik Goluma morao preraditi da bi odgovarao pravoj naravi Prstena, ili možemo doznati Gandalfovo objašnjenje razloga za slanje Bilba Bagginsa na pohod s patuljcima, pa čak i porijeklo riječi 'hobit' i inspiracije za prvu rečenicu knjige s kojom je počeo i ovaj tekst.
Iz svega toga možda se čini kako je Anotirani Hobit nešto što bi zanimalo prvenstveno one najzagriženije Tolkienove obožavatelje, ekipu geekova iz Teorije velikog praska i njima slične akademski orijentirane građane, no i nije baš tako. Iako je Hobit nastao kao dječja priča za laku noć, on otkriva slojeve možda još čarobnije nego što je on sam. To su izvori poput moćnih nordijskih saga i epova, Edde, Beowulfa, srednjovjekovne poeme Sir Gawain i Zeleni Vitez, te literature za djecu kao što je slabije poznata Čudesna zemlja snergova Edwarda Wyke-Smitha i još uvijek popularan primjer klasično engleskog Vjetra u vrbama Kennetha Grahamea iz 1908.
Stoga se može reći kako ovo bilješkama dopunjeno izdanje Hobita uistinu ispunjava zadatak najvažniji za jednu knjigu, a to je širenje čitalačkih horizonata uz knjigu uz koju su odrasli mnogi i koji sada imaju priliku iznova proživjeti jedno veoma slično, ali ipak novo i obogaćeno iskustvo.
