Književni upitnik: Kuća za pisce

Neki će ljetne mjesece iskoristiti za pisanje, a neki će se zbog njega otisnuti na književne rezidencije. Imate li malo sreće, možda se jednog dana zateknete upravo na rubu Pazinske jame, gdje pisci i spisateljice već godinama pronalaze mir, inspiraciju i prijeko potrebno vrijeme za rad.

Od svojeg otvaranja Kuća za pisce – Hiža od besid namijenjena je svima koji se bave književnim stvaralaštvom: autorima i autoricama, pjesnicima, prozaicima i dramskim piscima, ali i prevoditeljima, teoretičarima, povjesničarima književnosti, publicistima i književnim znanstvenicima. Danas je ona mnogo više od mjesta za pisanje: prostor susreta, novih suradnji i zajednice koja se okuplja oko književnosti. Kako izgleda život jedne kuće za pisce i što sve nastaje između njezinih zidova, priupitali smo Majdu Milevoj Klapčić, ravnateljicu Gradske knjižnice Pazin, koja je i upraviteljica Kuće za pisce.

Recite nam nešto više o tome kako je nastala ideja za Kuću za pisce.

Kuća za pisce – Hiža od besid službeno je otvorena 16. studenoga 2009. godine kao zajednički projekt Istarske županije i Grada Pazina. Upravo je položaj Kuće bio ključan za pokretanje ovog projekta. Nalazi se u pitoresknom ambijentu spoja najstarije jezgre grada – Pazinskog kaštela i Pazinske jame. Kuće je smještena na raubu ponora Pazinske jame, tridesetak metara od kaštela. Taj mističan smještaj poslužio je ideji vodilji za otvaranje ovog objekta.

Postoje li neka posebna društvena, kulturna i/ili umjetnička pitanja koja želite otvarati kroz ovaj projekt i njegove popratne programe?

Voljela bih da na rezidenciju dođu mlade autorice koje su postale mame. Jer je u biti muškarcima lakše na mjesec dana pustiti obitelj kod kuće, otići na rezidenciju i baviti se umjetničkim radom. Kod ženskih autora to je teže. Imali smo dvije autorice koje su znale vikendima otići kući ili im je obitelj dolazila u posjet. Imamo prostor za mamu s djetetom, želimo biti i baby/child i pet-friendly.

Smještaj Kuće gotovo je filmski: nadomak srednjovjekovnog Kaštela, a iznad ponora Pazinske jame… Koliko prostor utječe na pisanje? Kakvi su dojmovi rezidenata i rezidentica?

Upraviteljica sam Kuće za pisce od svibnja 2024. godine, što znači da je od mojeg dolaska na mjesto Upraviteljice u Kući za pisce gostovalo 15 rezidenata. Ove godine, zahvaljujući sredstvima Ministarstva kulture (uz sredstva Istarske županije) prvi puta imamo „punu“ Kuću skoro cijelu godinu sa 10 rezidenata. Utisci su više nego pozitivni. Od onih da se u Kući čarobno spava do onih koji su istog momenta kada su kročili u Kuću počeli pisati. Upravo smo zaključili poziv za rezidente za 2027. godinu. Mislim da brojka od 50 prijavljenih govori sama za sebe, i o prepoznatljivosti same Kuće i nas kao „domaćina“ i o dobrim utiscima rezidenata i rezidentica.

Od prošle godine imamo u optjecaju tzv. „Dnevnik Kuće za pisce“ u kojemu naši rezidenti ostavljaju utiske svojeg boravka. Zanimljiva knjiga, kao što su zanimljivi i naši rezidenti.

Jeste li zadovoljni odazivom šire čitateljske publike na programe?

Vrlo smo zadovoljni odazivom šire čitateljske publike na programe, budući da radimo na vidljivosti same Kuće za pisce. Pokrenuli smo od maja 2024. godine i Instagram profil, obilježili smo samu Kuću za pisce, a uz pomoć Turističke zajednice središnje Istre, imamo i putokaze po gradu.

Osim programa promocije rezidenata u Kući za pisce, naši pisci gostuju i po lokalnim školama  Pazina (2 srednje škole) i 7 okolnih općina (Lupoglav, Cerovlje, Gračišće, Tinjan, Sveti Petar u Šumi, Karojba i Motovun). To je naš mali „Ruksak pun kulture“ uz pomoć kojega mi donosimo živi susret sa piscima u škole. Zahvaljujem ovim putem školskim knjižničarima iz osnovnih škola i dvije srednje škole uz čiju pomoć ostvarujemo ovaj naš „razvoj čitateljske i kulturne publike“.

Financije su u kulturi često velik izazov. Kako se vi nosite s time?

Istarska županija je partner Gradu Pazinu u ovome projektu. Suradnja se sastoji od održavanja Kuće za pisce od strane Grada Pazina i od financiranja ugovora rezidenata od strane Istarske županije. Suradnja je izvrsna i uspijemo pokriti većinu godine. No, od ove godine prijavljujemo se i na Natječaj Ministarstva kulture i medija budući da postoji velika potražnja za rezidencijom u Kući za pisce.

Postoje li još neki izazovi s kojima se susrećete?

Ekipa iz Gradske knjižnice Pazin vrlo je susretljiva i suradljiva sa svakim rezidentom. Komunikacija prema njima ide dovoljno rano da nemamo nekih posebnih izazova. Volimo taj projekt. Daje našem poslu neku novu dimenziju, a rezidenti nam postaju prijatelji za cijeli život.

Prema Vašem mišljenju, koliko su rezidencijalni programi danas važni za regionalno, ali i međunarodno povezivanje književne scene?

Kuća za pisce – Hiža od besid je jedina književna rezidencija na području Istarske županije. Osim Upraviteljice Kuće za pisce postoji Programsko vijeće sastavljeno od članova nominiranih od strane Istarske županije i Grada Pazina koji odlučuju o budućim rezidentima. Upravno vijeće odlučuje o samom upravljanju Kućom. U sklopu Kuće za pisce dodjeljuje se i Nagrada Edo Budiša za kratke priče autora do 35 godina starosti.

Sve to bitno je za dobro djelovanje same Kuće, a još je važnije za povezivanje i regionalno i međunarodno književne scene. Već nekoliko puta smo povezali bivše rezidente i evo očekujemo neke nove književne kolaboracije. Bitno je i za sam grad. Imati osobu koja „privremeno“ živi u gradu, koja upoznaje grad i grad i građani upoznaju nju neprocjenjivo je iskustvo za svakoga. Veseli nas svaka prezentacija u Kući za pisce i u školama.

Koji su planovi za dalje – kako zamišljate metaforičku „nadogradnju” Kuće u budućnosti?

Metaforička nadogradnja bila bi izložba utisaka bivših rezidenata, i još par ideja koje razmatramo. Voljeli bi se povezati s nekim drugim rezidencijama u Europi i uspostaviti suradnju, moguće i u kojem Erasmus+ projektu. Ili napraviti Festival Kuće za pisce gdje bi mogli pozvati godišnje rezidente, no to je već uplitanje pitanja o financijama…

Za kraj, možete li preporučiti knjigu prema osobnom izboru za koju smatrate da je, iz kojeg god razloga, čitateljima prošla ispod radara? Možete predložiti i preporuku za čitanje nekog štiva koje je nastalo upravo tijekom rezidencije.

Preporuka štiva autorice koja je bila na rezidenciji: Danijela Repman Stolica bez naslona. Nažalost, knjiga nije izdana u Hrvatskoj, a autorica traži hrvatskog izdavača, pa eto možda se netko javi! Ona je na rezidenciji u ožujku u Kući za pisce dovršila svoj novi roman. Iščekujemo ga s nestrpljenjem.

Luca Kozina, prošlogodišnja dobitnica Nagrade Edo Budiša za knjigu Vidjet ćeš kad odrasteš u Kući je u travnju završavala svoje kratke priče. Preporučam tu njenu nagrađenu knjigu. Vrlo nježna autorica (po izgledu) koja jako moćno piše.