Književni upitnik: Zelena knjižnica za zeleni Zagreb

Rado pratim aktivnosti Zelene knjižnice za zeleni Zagreb na društvenim mrežama, a pogotovo rado posegnem za nekom od predloženih knjiga na temu klimatskih promjena, ekologije i održivosti. Kada sam vidjela objavu o novopokrenutoj Knjižnici sjemenja, jedva sam dočekala priliku za saznati nešto više o čitavom programu!

Zelena knjižnica za zeleni Zagreb pretvara knjižnice u aktivna mjesta susreta i učenja, a ujedno potiče korisnike/ce na konkretne promjene. O tome kako je jedna ideja izrasla u široku mrežu koja povezuje edukaciju, zajednicu i brigu za okoliš, razgovarali smo s koordinatoricom programa i knjižničarkom Anom Bakarić, ujedno koordinatoricom Knjižnice Voltino.

Ana nam je približila što sve danas rade „zelene knjižnice“, a s nama je podijelila i preporuke za čitanje za sve koji žele dalje istraživati o ovoj temi, naći će se ponešto i za male i velike!

Za početak, recite nam nešto više o tome kako je nastala ideja za ovaj projekt.

Program Zelena knjižnica za zeleni Zagreb razvio se iz programa Zelena knjižnica, pilot-projekta koji se tijekom 2016. godine provodio u Knjižnici Savica, jednoj od knjižnica mreže Knjižnica grada Zagreba. Za pokretanje pilot-projekta zaslužno je osnivanje Tranzicijske grupe Savica (TranS) krajem 2015. godine. Knjižnica je prepoznata kao mjesto u lokalnoj zajednici gdje će se sastajati mala skupina stanovnika naselja i osmisliti aktivnosti kojima će poboljšati ekološku, socijalnu i kulturnu kvalitetu života u svojoj lokalnoj sredini. Knjižnica je njihov naum podržala osiguravanjem stalnog termina za susrete, kao i knjižničnim programima i aktivnostima. Tadašnja koordinatorica Knjižnice Savica Božica Dragaš podigla je pilot-projekt na jednu višu razinu te se program Zelena knjižnica za zeleni Zagreb na razini mreže Knjižnica grada Zagreba provodi od siječnja 2017. godine, kada je u njemu sudjelovalo četrnaest knjižnica. Danas u njemu sudjeluje čak 28 knjižnica mreže.

Možete li nam malo približiti pojam „zelene knjižnice“ u našem kontekstu – je li riječ o svjetonazoru, načinu rada ili su oni jednostavno neraskidivo povezani?

Izraz „zelena knjižnica“ najčešće se upotrebljava u dvama značenjima. Prvo značenje odnosi se na knjižničnu zgradu koja je projektirana i izgrađena tako da u najmanjoj mogućoj mjeri nepovoljno utječe na okoliš. Ovo će se svakako odnositi na novi društveno-kulturni centar Paromlin u sklopu kojega će biti i nova Gradska knjižnica. Paromlin je „prvi sto posto klimatski neutralan projekt u Hrvatskoj“, tj energija je iz obnovljivih izvora i daljinskog grijanja, bez fosilnih goriva. Drugo značenje izraza zelena knjižnica odnosi se na knjižnične programe i usluge usmjerene na razvoj zelene pismenosti. Programskim sadržajima obuhvaćene su raznovrsne teme vezane uz održivi razvoj, zaštitu okoliša, zaštitu biljnog i životinjskog svijeta, klimatske promjene, urbanu permakulturu i urbano vrtlarstvo. S obzirom na klimatske promjene, neovisno o svjetonazoru, svi smo dio promjena koje se događaju i na koje možemo utjecati.

Koje vam je teme važno otvoriti?

Program je usmjeren na jačanje svijesti i informiranosti o održivom društvu i zaštiti okoliša, razvoj sposobnosti kritičkoga mišljenja o ekološkim temama, kao i na stjecanje znanja i vještina potrebnih za poboljšanja kvalitete vlastitoga života, a tako i života čitave zajednice.

Kakve su generalno reakcije publike i korisnika/ca? Možete li s nama podijeliti neke povratne informacije koje su vam posebno drage?

Korisnicima je drago što knjižnice pružaju raznovrsnu ponudu predavanja, radionica i izložbi. Rado se odazivaju na događanja, a posebno dobru suradnju imamo sa vrtićima i školama. Korisnici često sami, potaknuti ponudom, predlažu neke teme, ili imaju poznanike koji se bave čišćenjem podmorja i sl. Npr. u suradnji s Državnim Arhivom u Zagrebu dogovorena je izložba Planina iznad grada (Medvednica) koja je odlično prihvaćena od strane starijih korisnika. Svakako su najposjećenija predstavljanja dječjih knjiga i ekološke radionice za djecu. Svoju seriju meteoslikovnica predstavio je Zoran Vakula u dvadesetak „zelenih“ knjižnica na oduševljenje i djece i odraslih. Veliki interes i oduševljenje izazvali su pokloni Udruge Beskraj. Radi se o dva teleskopa (u Knjižnici Sesvete i Knjižnici Kustošija) koje korisnici mogu posuditi te promatrati noćno nebo, ali i opažati svjetlosno onečišćenje.

Budući da su financije gotovo uvijek izazov, kako izlazite na kraj s time? Vide li i donatori potencijale projekta?

Program je sufinanciran sredstvima Grada Zagreba te Ministarstva kulture i medija RH. S obzirom na suradnju s raznim udrugama i ustanovama, često dogovaramo i surađujemo s njima kroz projekte. Npr. trenutačno se u knjižnicama odvijaju radionice udruge Čisteći medvjedići u sklopu projekta Ekološka knjižnica. Također imamo u planu nekoliko projekata za sljedeću godinu.

Postoje li još neki izazovi s kojima se susrećete?

Prije par godina dodijeljena sredstva od strane Grada bila su skromnija – ali svake godine rastu te smo zadovoljni. S obzirom na broj događanja koja organiziramo vezano uz „zelenu“ tematiku (uz sva ostala događanja različitih tematika), smatram da kolegice i kolege odlično promoviraju „zelene knjižnice“.

Koji su daljnji koraci i planovi? Kako zamišljate „zelenu knjižnicu“ u budućnosti?

Trenutno smo usmjereni na širenje naše nove usluge Knjižnice sjemenja. Usluga je pokrenuta prošle godine u lipnju otvorenjem u Knjižnici Kustošija te kasnijim širenjem u Knjižnici Jelkovec i Knjižnici Podsused, te je u planu proširenje na još tri knjižnice tijekom ove godine. S obzirom na različite ideje kolegica i kolega, svakako možemo očekivati još veći angažman sljedeće godine koji je je usmjeren na korisnike knjižnice, ali i sve ostale zainteresirane građane bez obzira na dob.

„Zelena knjižnica“ prilagođava se aktualnim temama, korisnicima i okruženju – knjižnice u različitim dijelovima Grada Zagreba imaju različitu publiku i okolinu koja na neki način uvjetuje teme koje se provlače kroz njihova predavanja i radionice. Što nam nosi budućnost, i hoćemo li se morati uhvatiti ukoštac s konkretnijim stvarima od razvrstavanja otpada, tek ćemo vidjeti. Ali u suradnji s udrugama i ustanovama sigurni smo da možemo pokriti sve aktualne teme te utjecati na članove društva.

Za daljnje čitanje i informiranje, možete li našim čitateljima/icama preporučiti neku knjigu (ili više njih) koja vam je posebno važna kad govorimo o ekologiji i održivosti?

S obzirom da puno radimo s djecom svakako bih istaknula da postoji puno slikovnica i knjiga prilagođenih njihovoj dobi koje progovaraju u važnosti čuvanja okoliša, poput Priče za spas planeta (Anna Casals i Paolo Ferri) te Greta i divovi (Zoe Tucker). Meni dragi romani koji se bave „zelenom“ tematikom su Čovjek koji je sadio drveće (Jean Giono) i Povijest pčela (Maja Lunde). Za tinejdžere predlažem Našu kuću u plamenu Grete Thunberg. Za odrasle: Nije kraj svijeta (Hannah Ritchie), O vremenu i vodi (Andri Snaer Magnason), Klimatska kriza i globalni Zeleni New Deal : politička ekonomija spašavanja planeta (Noam Chomsky).

Više o programu možete saznati na internetskim stranicama Knjižnice, a zapratite i društvene mreže: Instagram i Facebook. 

Autorica prve fotografije u galeriji je Vedrana Čavajda (Dječja knjižnica M2), a autor druge fotografije je Uroš Živanović (Odjel za djecu i mladež, Knjižnica Vladimir Nazor).