Simpozij Kritika - od nostalgije do spekulacije kroz razgovor o umjetničkoj, a naročito književnoj kritici adresirao je kritički potencijal nostalgije i spekulacije, načine na koji se taj potencijal transponira u društveno i kulturno polje te kako on korespondira s političkim kontekstom kulturnog stvaralaštva, tj. postoje li emancipatorski momenti koji nam mogu pomoći u razumijevanju sadašnjih društvenih i političkih konstelacija.
Nostalgija za minulim vremenima, mladošću, ljubavi itd. je čest motiv književnosti koji se na prostoru bivše Jugoslavije nakon raspada te države pretvorio u prije svega ideološko i političko pitanje. Nostalgija tako dobiva pozitivan ili negativan predznak ovisno s kojeg ideološkog stajališta je se iščitava. Osim toga, ona je i generacijsko i estetsko pitanje s obzirom na to da se koristi kao sredstvo karakterizacije likova, ali i kao oznaka jednog smjera u književnosti na ovim prostorima, tzv. stvarnosne proze. Ona tako postaje prizma kroz koju se sagledava društvena stvarnost, kulturno i političko naslijeđe, kao i trauma koja iz njega proističe. O ovome su na prvom panelu razgovarali Vladimir Arsenić, Lamija Milišić, Igor Ružić uz moderaciju Matije Price.
Simpozij se održavao povodom desete godišnjice projekta Criticize this!, provedenog u partnerstvu s Kurzivom iz Zagreba, Betonom i SEEcult.org-om iz Beograda te Plimom iz Ulcinja. U sklopu projekta od 2011. do 2013. educirali smo mlade kritičarke i kritičare za kritičko pisanje u području književnosti, izvedbenih i vizualnih umjetnosti.
"Vijest o stablima" je knjiga koja nadilazi definitivno svoj skučeni obim. Nema tu velike istine, dakako, nema odgovora, ali je koncentrirana poput narativne crne rupe, čija gravitacijska akceleracija ne dozvoljava da nijedna čestica štiva napusti.
Što je netko tko sebe doživljava čitateljicom/čitateljem, dakle osobom koja nezanemariv dio svojeg dragocjenog vremena provodi u književnosti, radio ako za cijelo to vrijeme uopće nije posegnuo za Thomasom Bernhardom?
Roman Nancy Huston pruža svakom liku ime, pozadinu i mogućnost da zažive u čitateljevu umu, ne samo kao fikcija, već kao životi koji supostoje i na papiru i u zbilji. Piše Marta Hribar.
Volite nas čitati i sudjelovati u našim događanjima i programima?
Podržite nas. Vaša donacija će nam omogućiti da i dalje budemo Booksa koju toliko volite.
