Page arrow
Bek 728x90px 1Bek logo boja negativ 2 300x250

ROJCbook: Zrcalimo zajednicu!

Large novorb

Foto: Rojcnet Facebook.

Srijeda
11.08.2021.

Jednog pulskog dana sam se, u gradu koji mi svakim posjetom sve više prirasta srcu, zaputila prema Društvenom centru Rojc. Moja misija bila je otkriti nešto više o romskoj sekciji u community knjižnici „ROJCbook“, njihovim željama i budućim ambicijama, u čemu su mi pomogli Alessia Krivičić, volonterka u okviru programa Europske snage solidarnosti u Savezu udruga Rojc, i Igor Zenzerović, koordinator volontera, a nekoliko korisnika i suradnika knjižnice sa mnom je podijelilo svoje dojmove o njezinom radu.

Zahvaljujući Alessijinoj inicijativi, ideja o otvaranju community knjižnice „ROJCbook“ zakotrljala se prošle godine: „Bilo mi je važno popisati i sistematizirati postojeću građu, pod uvjetom da je knjižnica otvorena i dostupna svima. Posuđivanje knjiga također je besplatno. Inicijalna ideja bila je, ne samo uključiti Rome, već i druge manjine kako bi drugi mogli učiti o njihovoj kulturi, kako bismo razumjeli njih, ali i oni nas. Obrazovanje u zajednici motivacija je za projekt“, govori Alessia.

Na početku su se Alessia i Igor suočili s pitanjem vlastite pozicije, odnosno na koji način, kao dio većinskog stanovništva, prezentirati i govoriti o manjini, pa i o manjinskoj književnosti. O tome sam i ja razmišljala prilikom pisanja, kako izbjeći stereotipe i predrasude, pritom ne pisati o nekome drugome kao egzotičnom, udaljenom, pasivnom recipijentu određenih materijala, već kao aktivnom sudioniku u kreiranju edukativnog sadržaja dostupnog svima: „Alessia i ja pitali smo Rome, potom i sami sebe, koji su njihovi najveći problemi, odnosno kako im možemo pomoći. Nažalost, uvijek dođemo do istog odgovora: najveći problemi su socijalna udaljenost od obrazovnih alata i institucija, kao i nepristupačnost socijalnih i pravnih privilegija u kojima mi uživamo. Jedini način da takve razlike premostimo jest stvoriti jedan prostor u kojemu se svi mi možemo naći i pričati o tome. Pritom se neromi simultano upoznaju s romskom književnošću. Moramo biti iskreni, nerome prvo treba upoznati s romskom književnošću, a onda tek ući u inkluzivne projekte i akcije u kojima možemo raditi na interkulturalnoj komunikaciji“, objašnjava Igor. Budući da je Alessia došla iz Berlina, a kod nas uvijek nekako postoji tendencija da mislimo kako je trava kod susjeda zelenija, upitala sam je može li usporediti tamošnju situaciju s našom: „Također imamo mnogo organizacija u Berlinu i osobno se s njima nisam susrela. Nisu previše vidljive. Mislim da je i zbog toga važno neprestano naglašavati kako su manjine i kulturalne razlike važne“, ističe.

Koliko su inicijative ovog tipa važne, potvrdio nam je korisnik knjižnice Patrik Nišavić: „Još se privikavam da vidim te knjige tu. Čudno mi je gledati moja dva jezika, romski i hrvatski, kako se prevode. Čitao sam o Romima u Beogradu, u ostatku Hrvatske i po cijelom svijetu... Toliko smo različiti, a prošlost nam je ista. Dobro je to sve znati. Pročitati. Moj jezik je hrvatski pa mi je fora što bi mogao romski bolje naučiti posuđujući knjige. A uz ekipu ovdje u Rojcu, Dina, Igora, Alessiu baš mi je gušt doći i čitati ponekad. Dolazim tu često i volio bih kada bi više ljudi dolazilo i čitalo takve knjige.“

Alessia i Igor posebno žele mlade privući knjizi, pri čemu je smatraju neizostavnim posrednikom u stvaranju prostora za međusobnu komunikaciju i razumijevanje: „Naše druge prakse su nam pokazale da je knjiga odličan motivator i startna pozicija putem koje ljudi pričaju i diskutiraju. Pričamo li o nasilju u obitelji, to će potaknuti daljnje razgovore o, recimo, poziciji Romkinje u društvu, o poziciji mladih Roma u obrazovnom sustavu. Želimo stvoriti poticajno okruženje kako bi zajednica mogla imati prostor za inkluziju i suradnju, prostor za artikulaciju vlastitog mišljenja u sigurnom okruženju, bez predrasuda“, naglasio je Igor i nastavio: „Nije mladim Romima problem što nema Pedeset nijansi sive na romskom jeziku. Problem je gdje će se oni zaposliti, kako će oni živjeti, kome će se obratiti imaju li probleme u obitelji, koje će ih institucije poslušati. Primjerice, mladi članovi su čitali knjigu poput Istraživanje socijalnih vještina usmjerenih na smanjenje neprihvatljivog ponašanja kod djece i mladih Bjelovarsko-bilogorske županije. Zanimalo ih je kako žive druge romske zajednice u Hrvatskoj, da prepoznaju neke razlike. Na kraju krajeva, kroz prepoznavanje razlika da možda osjete povezanost sa svojom zajednicom.“

Upravo su iz tog razloga ponosni na knjige koje imaju. Na policama se nalaze romani, publicistika, pa i udžbenici, stručni časopisi i stripovi, pri čemu je Igor posebno izdvojio časopis Budućnost, kulturno-društveni časopis od Roma za Rome. U formiranju zbirke, kao i podrškom za osnivanjem knjižnice, izuzetno je pomogao predsjednik Udruge Roma Istre i prevoditelj Veli Huseini. Udruga je u ranim dvijetisućitima suorganizirala romski vrtić, dok su Veli Huseini i Igor odabrali poveliku donaciju knjiga iz prostorije Udruga za romsku sekciju.

Dio građe donacija je Središnje knjižnice Kali Sara u Zagrebu i dio osobne zbirke istaknutog predstavnika romske nacionalne manjine i saborskog zastupnika Veljka Kajtazija. Nedavno je Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske poslao veliki paket publikacija Ureda koje su nastale u suradnji s Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, a sadrže rezultate istraživanja o uključenosti Roma u ključna područja života – obrazovanje i zapošljavanje, zdravstvo i socijalnu skrb, prostorno uređenje, stanovanje i zaštitu okoliša te društveni život, kao i podatke o iskustvima diskriminacije te podatke o položaju žena, djece i mladih Roma. Knjižnica surađuje i s lokalnim školama i inicijativama, što je potvrdio i dramski pedagog i učitelj Hrvoje Bogojević: „Rojc nam je u susjedstvu (Škole za odgoj i obrazovanje). Često dolazimo s učenicima sudjelovati na aktivnostima koje se ponude, a posebno smo popratili otvaranje knjižnice i romske sekcije. Kao pedagozi, okoristit ćemo se dobrom istraživačkom literaturom o nekim inkluzivnim praksama i teorijama koje mi možemo upotrijebiti u našoj školi, a mene osobno interesiraju romske poslovice i književnost.“

Vrijedi istaknuti i druge važne knjige koje predstavljaju početak sistemskog i otvorenog pristupa romskom jeziku, a koje su važne i za akademsko pisanje i ne nalaze se u gradskoj knjižnici (Hrvatsko-romski rječnik / Kroacijako-romano alavari autora dr. sc. Ljatifa Demira i Dijane Vlatković, Gramatika romskog jezika autora Ljatifa Demira i Nevsije Durmiša, Romano-kroacijako thaj kroacijako-romano alavari / Romsko-hrvatski i hrvatsko-romski rječnik Veljka Kajtazija i Romske poslovice / Sar rromano ilo - nanaj p-i sasti phuv autora Marcela Courthiadea i Veljka Kajtazija).

Knjižnicu nisu zaobišli problemi koje je sa sobom donijelo prošlogodišnje zatvaranje fizičkih prostora. Neformalna druženja i ostali programi planiraju se održati sa stabilizacijom epidemiološke situacije, kada će najbolje doći do izražaja mogućnosti za međusobnim upoznavanjem između zajednica. Međutim, naglasili su kako, unatoč tomu, ima zainteresiranih posjetitelja: „Imali smo jednu studenticu s pulskog Sveučilišta koja je koristila knjige za pisanje diplomskog rada, zatim mlade Rome koje je interesirala romska poezija. Također, imali smo par ljudi koji su bili zainteresirani iz Škole za odgoj i obrazovanje koja radi s djecom s poteškoćama. Neka od te djece su Romi koji su iskazali veliki interes za dolazak Romsko-hrvatskoga rječnika. Nažalost, imamo i puno knjiga koje su podsjetnici na diskriminatorne prakse i što se može dogoditi dozvolimo li da se dovedu do neke pretjerane razine, poput knjige o žrtvama Jasenovca. Upravo je i knjižnica jedno od oružja i oruđa protiv tog zaboravljanja i protiv tih diskriminatornih praksi“, ističe Igor.

„Medijski diskurs veoma je zagađen i pun je predrasuda i nekih floskula koje se stalno ponavljaju. Ovakve knjižnice i sekcije su jako važne jer pomažu u razbijanju predrasuda i stereotipa“, objašnjava Igor. U tom kontekstu, Alessia je komentirala i iskustvo s medijima na otvorenju knjižnice: „Moj osobni problem bio je taj što sam željela da se sekcija otvori bez političke pozadine. No neki novinari su došli i pisali o politici, a to nije poruka koju smo željeli odaslati. Nismo željeli reći da glasate za te i te ljude, već dođite, učite i obrazujte se s nama.“

Moji sugovornici istaknuli su važnost komunikacije sa zajednicom i slušanja njezinih potreba, pri čemu se stvara sigurno mjesto za razmjenu informacija i iskustava. Tomu doprinosi i lokacija Rojca, kao i njegov značaj na nezavisnoj kulturnoj sceni Pule, ali i Istre: „Mislim da možemo biti jako sretni jer smo na ovoj lokaciji koja je specifična. Rojc ima različite NGO-ove, time i različite perspektive. Kada upoznajem ljude i kada me pitaju što radim, dobijem različite reakcije, od ljudi koji rade ovdje i koji su povezani s Rojcom i od onih izvana. Ljudi su ovdje puno otvoreniji“, govori Alessia.

U planu su radionice i različite tribine u kojima bi se polaznici, pogotovo mlađa generacija, upoznali s romskom kulturom: „Primjerice, okrugli stolovi za mlade ljude, za Rome i nerome, razgovor o njihovim trenutnim problemima, mogu li se svrstati pod probleme Roma i neroma ili su to problemi mladeži. Intenzivni tečaji romskog jezika, naročito edukatorima, ali i neromima koji žele naučiti neke osnovne riječi, kako da se bolje sporazumiju sa svojim susjedima u zajednici. Želimo da knjižnica bude meeting point, ne samo fizički, već i kulturno-umjetnički. Nama je jako bitno da u jednom trenu možemo pustiti ruke i da je zajednica preuzme, da oni sami počnu osmišljavati projekte vezane uz knjižnicu, i Romi i neromi“, naglašava Igor.

Alessia, Igor i ja složili smo se kako se knjižnica najjednostavnije i najpreciznije može nazvati savezničkim projektom, kakvih bi svakako trebalo biti više. Ne preostaje mi ništa drugo doli prigodno završiti tekst riječima psihologinje Tanje Marković o knjižnici: „Ovo još nisam videla pre. Otkad sam u Puli, volim da obiđem i gradsku (knjižnicu) i Rojcbook. Makar da bacim oko, ono, što ima novo. Jako mi je interesantna naučna i lingvistička literatura u toj romskoj sekciji. Bavim se jezikom pa su mi različiti rečnici različitih autora dobro došli za uporedbu. Žao mi je što ljudi ne primećuju ovo malo blago bogatih identiteta i praksi. Stvarno bi svako mogao da nađe nešto za pročitati!“

***

Tekst je objavljen u sklopu projekta I to je pitanje kulture?.

Projekt I to je pitanje kulture? provode Udruga za promicanje kultura Kulturtreger kao nositelj i Kurziv - Platforma za pitanja kulture, medija i društva kao partner, u razdoblju od 19. kolovoza 2020. godine do 19. srpnja 2022. godine. Ukupna vrijednost projekta je 1.342.674,05 HRK, a sufinancira ga Europska unija iz Europskog socijalnog fonda u iznosu od 1.141.272,94 HRK.

Više o Europskim strukturnim i investicijskim fondovima možete saznati ovdje, a o Europskom socijalnom fondu na ovoj poveznici.

pasica-6

Možda će vas zanimati
U fokusu
Homepage snaslovnice 11.10.2021.

Kako se pisao (romski) otpor?

Ivana Perić piše o povijesti Roma u Drugom svjetskom ratu, otporu, (ne)sjećanju i književnosti, o čemu je razgovarala s Danijelom Vojakom, višim znanstvenim suradnikom na Institutu Ivo Pilar i dugogodišnjim istraživačem povijesti Roma.

Piše: Ivana Perić

U fokusu
Homepage novostablopjesama 07.10.2021.

Stalna je samo mijena

Abdellatif Laâbi jedan je od najznačajnijih glasova marokanske poezije, frankofoni pjesnik koji je 1985. godine, nakon odsluženja zatvorske kazne, emigrirao u Francusku, gdje i danas živi.

Piše: Anja Tomljenović

U fokusu
Homepage novolarge photo 1613165724971 bf8dbe87ff1a 30.09.2021.

Između pripadanja i nepripadanja

O vjerodostojnosti pozicije (ne)pripadanja i temi egzila u stihovima, skrećući pozornost na nekoliko zanimljivih stranih pjesničkih glasova različitih generacija, piše Anja Tomljenović.

Piše: Anja Tomljenović

U fokusu
Homepage novo knjiga 27.09.2021.

Nu-j identitet făr dă ljimbă* – O bajaškim varijetetima rumunjskog jezika

O bajaškim varijetetima rumunjskog jezika, kojim govori značajan broj Roma u Hrvatskoj, piše Selma Pezerović.

Piše: Selma Pezerović

Podcast
Homepage large large novo podcast cover 24.09.2021.

Booksin podcast: Literatura u migraciji #3

U novoj epizodi Booksina podcasta 'Literatura u migraciji' Tomislavu Augustinčiću u studiju se pridružila novinarka Anja Tomljenović.

U fokusu
Homepage novovuntitled design  1 20.09.2021.

Nesigurnost društvene margine – o dometima književnog teksta

Pročitali smo i usporedili dva najambicioznija i najhvaljenija recentna romana o romskoj tematici: 'Oblak boje kože' Nebojše Lujanovića i 'Ciganin, ali najljepši' Kristiana Novaka.

Piše: Luka Ostojić

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu