Page arrow
Bek 728x90px 1Bek logo boja negativ 2 300x250
Piše: Matija Prica

Strategija neodlučnosti

Large aron visuals bxoxnq26b7o unsplash

Aron visuals; Unsplash.

Četvrtak
18.03.2021.

Godina čitanja, 2021., zagazila je u drugu polovicu trećeg mjeseca, a iz Ministarstva kulture i medija još uvijek nam, vrlo polako, pristižu rezultati Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske. I dok akteri unutar određenih djelatnosti još iščekuju rezultate koji će im bar donekle olakšati tekuću godinu i omogućiti kakvu takvu provedbu aktivnosti koje su prijavili, rezultati natječaja u programskim područjima koja se tiču književnosti poznati su, stoga bi se trebalo na njih i osvrnuti.

Spomenuta Godina čitanja, kao što smo već pisali, ključna je točka u provedbi strateškog dokumenta Nacionalna strategija poticanja čitanja, tokom koje bi se osim osmišljavanja i provedbe aktivnosti s ciljem povećanja vidljivosti i afirmacije čitanja od strane Ministarstva, trebali realizirati i programi kojima bi se trebale razvijati čitateljske navike i kompetencije, a za koje su sredstva osigurana putem natječaja Čitanjem do uključivog društva (o okvirima raspisivanja ovog natječaja također je već bilo riječi na ovom portalu). Konačno, krajem veljače, preciznije 26. veljače, raspisan je i Javni poziv za predlaganje programa koji potiču čitanje i razvoj čitateljske publike u Republici Hrvatskoj za 2021. godinu. Drugim riječima, za 2021. godinu planirana je ofenziva iz više smjerova kojom bi se konačno nadvladala naša poslovična nepismenost, a koja potvrdu ima i u rezultatima više istraživanja i testiranja, koja nas redom smještaju ispod europskog prosjeka.

Dakle, budući da se putem godišnjeg Poziva za predlaganje javnih potreba u kulturi RH uspostavlja okvir za djelovanje te se financira bitan dio djelatnosti vaninstitucionalnih aktera koji se bave književnošću, zanimalo nas je kako situacija izgleda na tom području. Stoga smo odlučili usporediti ovogodišnje iznose izdvojene za programska područja koja se tiču književnosti s onima prethodne godine te pritom pokušati uočiti određene trendove. Za početak, valja primijetiti kako su prva područja za koja su rezultati objavljeni (20. siječnja) ove godine zaista ona koja se tiču književnosti – Književni programi knjižara, Potpora izdavanju knjiga, natječaji za Knjižničnu djelatnost te Potpore za poticanje književnog stvaralaštva – tako da se u tom smislu može reći kako se dijelu aktera književnog polja zaista donekle izašlo u susret. Nešto duže, do 26. veljače, čekali su se rezultati natječaja za programsko područje Književne manifestacije.

Krenuvši uspoređivati područje po područje, ostali smo donekle iznenađeni da je u Godini čitanja rast potpora na ovoj liniji relativno mal. Naime, od svih prethodno nabrojanih programskih područja, u odnosu na prošlu godinu povećana su ukupna sredstva tek za potpore koje se dodjeljuju za poticanje književnog stvaralaštva, koje su zabilježile rast od oko 550.000,00 kuna (sa 1.659.000,00 na 2.205.000,00 kuna). Ostala četiri područja doživjela su veće ili manje padove dodijeljenih iznosa financiranja, a koji za njih ukupno iznose otprilike 2.200.000,00 kuna. S obzirom na to da je ukupan iznos sredstava za ova područja približno 29.380.900,00 kuna, to znači da je za navedena područja ukupno izdvojeno oko 7,5% manje sredstava nego protekle godine. Konkretno bi to izgledalo ovako – za tri natječaja u okviru Knjižnične djelatnosti (Nabava, Akcije i manifestacije, Razvojni programi) izdvojeno je približno 500.000,00 kuna manje nego prošle godine (sa 17.809.000,00 na 17.279.200,00 kn); za Književne programe knjižara izdvojeno je 160.000,00 kuna ove godine naspram 367.000,00 kn, prošle godine, što je pad od 207.000,00 kuna; sredstva kojima se dodjeljuje Potpora izdavanju knjiga ove su godine za otprilike 850.000,00 kuna manja nego prošle godine (s 9.173.579,00 na 8.338.000,00 kuna), pri čemu su smanjena sredstva namijenjena domaćim izdavačima (sa 8.584.829,00 na 8.078.000,00 kuna), kao i ona kojima bi se trebalo subvencionirati izdavanje hrvatskih autora u inozemstvu (s 588.750,00 na 264.750,00 kuna); dok su sredstva za programsko područje Književne manifestacije smanjena za približno 420.000,00 kuna (s 4.287.000,00 na 3.863.700,00 kuna). Također, u kontekstu Književnih manifestacija zabilježen je i značajniji pad prosječnog iznosa dodijeljenog pojedinom programu, sa 29.800,00 kuna prošle godine na 22.800,00 kuna ove godine.

I dok ukupno povećanje sredstava za Potpore za poticanje književnog stvaralaštva, kao i rast visine prosječne dodijeljene potpore (s 22.000,00 prošle na 24.000,00 kuna ove godine) zasigurno označava pozitivnu praksu kojom se autoricama i autorima te prevoditeljicama i prevoditeljima olakšava njihovo djelovanje te je tako u skladu s nekim od ciljeva Nacionalne strategije poticanja čitanja – iako za veliku većinu ovaj tip potpore još uvijek nije dovoljan da bi se mogli posvetiti isključivo književnom radu – padovi u ostalim programskim područjima u izravnoj su koliziji s onime što se Strategijom nastoji postići. Naime, dva od tri ključna strateška cilja ovog dokumenta su "(2) razvoj čitalačke pismenosti i poticanje čitatelja na aktivno i kritičko čitanje te (3) povećanje dostupnosti knjiga i drugih čitalačkih materijala", a upravo njihovom ispunjenju i mimo Strategije pridonosi financiranje i realizacija aktivnosti prethodno navedenih programskih područja godišnjeg Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi

Primjerice, putem programskih područja Književne manifestacije i Književni programi knjižara te potpodručja Akcije i manifestacije i Razvojni programi u sklopu Knjižnične djelatnosti, trebali bi se financirati upravo programi kojima bi se dobrim dijelom pridonijelo ispunjenju drugog strateškog cilja, tj. razvoju čitateljskih kompetencija i navika. Pritom, dobar dio prijavljenih programa jesu oni koji već imaju stalnu i stabilnu publiku, a tokom provođenja privlače i razvijaju novu publiku. S druge strane, projekti prijavljeni u sklopu potpodručja Knjižnične djelatnosti - Nabava osiguravaju prijavljenim narodnim knjižnicama sredstva za kupovinu knjižne i neknjižne građe, tj. služe osiguravanju infrastrukturnih uvjeta koji bi u konačnici trebali pridonijeti ispunjenju trećeg strateškog cilja, povećanju dostupnosti knjiga i drugog čitalačkog materijala.

Realizaciji tog cilja trebalo bi se pridonijeti i snažnijom podrškom izdavaštvu putem programskog područja Potpora izdavanju knjiga, a za izjavu povodom rezultata ovogodišnjeg Poziva pitali smo urednika i suvlasnika izdavačke kuće Edicije Božičević, Josipa Ivanovića, koji kao temeljni problem s kojim se osobno kao mali izdavač susreće izdvaja nejasne kriterije dodjele sredstava te odstupanje od propisanih propozicija Natječaja: "Za 2021. sam napravio izuzetno ambiciozan plan, podigao broj naslova s 10 na 23, osigurao nekoliko vanjskih linija financiranja i tražio od Ministarstva podršku za 20 naslova od planiranih 23. S obzirom na to da sam prijavio više od 15 naslova, trebao bih automatski ući u kategoriju gdje mi se, ako mi Ministarstvo odobri prijavu, dodjeljuje minimalno 150 tisuća kuna, kako piše u propozicijama Natječaja. Ipak, dodijeljeno nam je 105 tisuća kuna za 20 izuzetno skupih naslova, što je vrlo malo kada se usporedi koliko se novca dobiva za manje izdavačke planove."

Kao glavnu zamjerku, pak, ističe nedostatak sustavne podrške Ministarstva. "Ono što zaista nedostaje našem književnom polju je sustavna podrška i suradnja s izdavačima, i to na svim razinama. Pod tim podrazumijevam odlazak na sve bitnije sajmove knjiga u Europi, a i u svijetu, zajedničke nastupe na tim sajmovima, jače i kvalitetno podupiranje Ministarstva kulture kod objavljivanja hrvatskih naslova izvan Hrvatske, ambicioznije programe potpore stranim izdavačima, itd. Nažalost, svake se godine, unatoč obećanjima o novcu koji će se izdvojiti za kulturu, pokaže da postoje izvanredne okolnosti, i da će, na kraju krajeva, opet otkinuti od kulture jer od kulture se, valjda, ne živi."

O štetnoj praksi Ministarstva kulture i medija prema nezavisnokulturnim izdavačima pisao je Lujo Parežanin u tekstu objavljenom na portalu Kulturpunkt.hr, u kojem se osvrnuo na iznimno ograničen utjecaj koji podrška Ministarstva ima za male, nezavisne izdavače. Parežanin u svom tekstu, između ostaloga, navodi: "Dobar primjer iznevjeravanja vlastite javne funkcije je odnos Ministarstva prema neprofitnom nakladništvu. (...) Naime, na popisu odbijenih prijava nalaze se neke od najvažnijih organizacija nezavisne kulture, čiji programi vezani za proizvodnju znanja čine uistinu ključan doprinos ne samo užoj sceni kojoj pripadaju, nego i širem izdavačkom, akademskom i kulturnom prostoru."

Stoga, iako je opravdano ostaviti prostor pretpostavci da će se smanjenje sredstava u okviru godišnjeg Poziva nadoknaditi recentno raspisanim natječajima Ministarstva i Europskog strukturnog fonda, ostaje dojam da se jednim dijelom radi o prelijevanju iz šupljega u prazno, da se smanjenje sredstava u okviru jednog poziva nastoji kompenzirati otvaranjem drugog natječaja. Tim je dojam izraženiji ako se uzme u obzir da sredstva za druga do sada objavljena, neknjiževna programska područja, ove godine nisu osjetnije ili uopće rasla.

U okviru ovog pregleda prvenstveno se usredotočilo na uspoređivanje ovogodišnjih rezultata Poziva s prošlogodišnjim, čime se više dobiva presjek stanja u određenom trenutku no što je moguće analizirati određene trendove. Ipak, ukoliko se pogled proširi te se u razmatranje uzme širi vremenski period teško je ukazati na postojanje određenog trenda. Naime, ne samo u kontekstu književnih već i ostalih programskih područja od godine do godine prisutne su oscilacije u kretanju iznosa sredstava koja se povećavaju i smanjuju bez naročitih pravila te onemogućavaju donošenje nekog koherentnijeg zaključka i tako upućuju na izostanak dugoročne strategije i vizije pri razvoju kulture i kulturne politike. Sličan stav zastupa i platforma za proučavanje radnih uvjeta u kulturi Za K.R.U.H. koja je mapirala izvore financiranja hrvatske nezavisne kulture, među kojima i Ministarstvo kulture i medija, a predstavljanje rezultata završava sljedećim riječima, kojima ćemo zaključiti i ovaj tekst: "S povećanjima i bez njih, sredstva Ministarstva očito su daleko ispod dostatnog da bi adekvatno pratili diverzifikaciju i rast subjekata u kulturnom polju. Napokon, kad pogledamo ove grafove [na linku, op. a.] u cjelini, posebno one koji se odnose na kretanje ukupnog i prosječnog financiranja po području, jasno uočavamo da financiranje Ministarstva kulture i medija ne prati nikakvu logiku. Grafovi se strmoglavljuju, rastu i stagniraju, prosječna sredstva po projektu izrazito variraju, a fondovi se uvode i ukidaju. Odraz je ovo generalnog izostanka koherentne kulturne politike RH i činjenice da Ministarstvo već godinama donosi tek trogodišnje strateške planove, dok sveobuhvatna, dugoročna strategija izostaje."

Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Možda će vas zanimati
Video
Homepage untitled design  13 13.10.2021.

Kultura na remontu: Od čega vi zapravo živite?

U suradnji s Hrvatskim društvom pisaca u parku ispred Bookse održana je prva u ciklusu tribina 'Kultura na remontu' pod nazivom 'Od čega vi zapravo živite?'.

U fokusu
Homepage pexels photo 147634 15.07.2021.

Dobrodošli, dragi mladi!

O efektu koji je Nagrada mlade kritike proizvela pisano je mnogo, a Tomislav Augustinčić u ovom tekstu detaljnije je promotrio sam projekt

Piše: Tomislav Augustinčić

U fokusu
Homepage pexels adisak %e0%b8%a3%e0%b8%b1%e0%b8%81%e0%b9%83%e0%b8%99%e0%b8%ab%e0%b8%a5%e0%b8%a7%e0%b8%87%e0%b8%95%e0%b8%a5%e0%b8%ad%e0%b8%94%e0%b8%81%e0%b8%b2%e0%b8%a5 1691345 02.07.2021.

Niz ekscesa ili ekscesni niz?

Je li situacija s 'Nagradom mlade kritike' izolirani eksces ili kontinuirana kulturna politika?

Piše: Matija Prica

U fokusu
Homepage dizajn bez naslova  10 05.05.2021.

Kako kvantificirati kvalitetu?

Malo što kada je u pitanju književnost u konačnici bude jednostavno, naročito ono kada se putem Javnog poziva nastoje uspostaviti univerzalni kriteriji po kojima će se izabrati najbolja ostvarenja u protekle dvije godine.

Piše: Matija Prica

Podcast
Homepage woman reading vintage drawing 28.04.2021.

Booksin podcast: Prilika da se od problema napravi mogućnost

O 'Javnom pozivu za dodjelu stimulacija autorima za najbolja ostvarenja na području književnog stvaralaštva i prevoditeljima za najbolja ostvarenja na području književnog prevodilaštva' razgovarali smo s pokretačicama peticije 'Pravo na kvalitetu', spisateljicama Marijom Dejanović, Monikom Herceg, Antonelom Marušić i Ivanom Rogar.

Piše: Ivana Dražić

U fokusu
Homepage 2giammarco boscaro ewpbnxrhfti unsplash 12.01.2021.

Prijeći s riječi na djela

Analizirali smo trenutno stanje provedbe Nacionalne strategije poticanja čitanja.

Piše: Matija Prica

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu