Utorak
17.03.2009.

Čitajte na netu

n.s.



A+ A-

Mirko Kovač je posljednjih nekoliko desetljeća kontinuirano jedan od najzanimljivijih književnika, da upotrijebimo mrsku nam sintagmu, 's ovih prostora', koji tokom godina nije postao sam svojim epigonom i ne reciklira stare ideje već govori kada ima nešto za reći. Upravo zato je uvijek zanimljivo čitati intervjue s Kovačem, a mi vam nudimo  razgovor s književnikom za B92. 'Ja sam mislio da su neki svojedobno zabranjeni pisci, primjerice, u Srbiji Dragiša Vasić ili u Hrvatskoj Mile Budak, veliki pisci, pa sam to uzeo i čitao i shvatio da je to sve osrednje ili čak slabo. Jedno vrijeme bila je tendencija u Hrvatskoj da se Mile Budak suprotstavi Krleži, da bude predstavnik nove kulture, počele su škole nositi njegovo ime, dobio je ulicu u nekim gradovima, ali na kraju ipak nije uspio. Sada, nakon svega, više nije važna njegova ideologija, njegov fašizam, nego jednostavno kao pisac ne valja. Lijepo je otkriti zaboravljenog ili za života nepoznatog pisca, ali onda to mora biti Kafka. Onda je to praznik književnosti.' Ostatak razgovora pročitajte ovdje.

Danas smo u intervjuističkom raspoloženju, stoga vam u nastavku nudimo našeg suradnika, mladog pisca Marka Pogačara koji je dao intervju Novom listu i Glasu Istre, a vi ga možete pročitati na web stranici Glasa Istre.


Kada već spominjemo Glas Istre recimo i da je književni kritičar i novinar tog lista Davor Šišović koji se bavi temama iz kulture, ali i običajima, poviješću, tradicijom i nasljeđem Istre, te piše prikaze domaćih proznih naslova. Šišović je i urednik u izdavačkoj kući Naklada Zoro, ali i veliki zaljubljenik u horror, fantasy i SF literaturu i kao takav jedan od organizatora Istarske konvencije fantastike i SF-a Istrakon, koja se ovaj vikend, već desetu godinu, održava u Pazinu (od 20. do 22. ožujka). Šišović je također i jedan od organizatora Dana Julesa Vernea, manifestacije koja se svake godine krajem lipnja održava u Pazinu, te istarskog Festivala fantastične književnosti. O svemu tome govori u intervjuu koji je za Moderna vremena s njim vodio Božidar Alajbegović.


Na Cunterviewu možete pročitati intervju s mladom pjesnikinjom Antonijom Novaković. Antonija Novaković, rođena je 1979. u Zagrebu, gdje živi i radi. Za rukopis prve pjesničke zbirke Lako mi je biti lošija dobila nagradu Goran 2008. i nagradu Mostovi Struge na Struškim večerima poezije 2008. Iste godine bila je pobjednica natječaja za kratku priču Vijenca i nakladničke kuće Algoritam.
'Nije mi u cilju egzibicionizam, nastojim da ono o čemu govorim rezonira s onim što se, sada i ovdje, dešava i drugim ljudima. Inače ne bi imalo smisla komunicirati s njima objavljivanjem teksta', kaže Antonija, a ovdje možete pročitati ostatak intervjua.   
 
I da ne bi baš sve ostalo na intervjuima, za sve ljubitelje književnosti vlč. Zlatka Sudca, ili one Vlade Bulića, nudimo vam Bulićev tekst na Kulturpunktu koji se, između ostalog, bavi razlozima za uspjeh mlade nade hrvatskog stigmatizma. 'Kad čovjek pogleda top-ljestvice najprodavanijih knjiga u Hrvatskoj, učini mu se da su Hrvati na pragu spektakularnog duhovnog preobražaja. Naime, knjige Zlatko Sudac - Razgovori koju potpisuje novinarka Dunja Ujević i Koliba Williama P. Younga koju bismo slobodno mogli okrstiti i naslovom Razgovori s Bogom ne silaze s prvih mjesta. Najlakše bi bilo zaključiti da su se ljudi zbog krize okrenuli duhovnosti, ali to bi bilo malo nategnuto. Duhovnost pali već duže vrijeme. Prije nekoliko godina hit je bila Tajna, prije toga je žario i palio Paolo Coelho pa tako u rikverc možemo sve do hipija koji su otkrivali istok, a od njih sve do pećine u kojoj su se prvi ljudi pitali da li iza grmljavine stoji Netko ili se ona odvija sama po sebi pa su se odlučili za tog Nekog jer je tako bilo lakše.'   

POVRATAK NA VRH STRANICE
Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu.