Društvo za promicanje književnosti na novim medijima objavilo je u okviru projekta Besplatne elektroničke knjige treće kolo biblioteke "elektroRI". U okviru biblioteke objavljuju se pjesnički i prozni naslovi suvremenih riječkih autorica i autora, kako onih afirmiranih i nagrađivanih na regionalnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini, tako i onih mlađih i neafirmiranih. S novim naslovima čitateljima je ukupno dostupno 228, a njih više od 190 probrani su naslovi suvremene hrvatske književne produkcije.
U drugom kolu objavljena su tri pjesnička i tri prozna naslova: finalist nagrade Kamov – zbirka pjesama Moramo postati konkretni Željke Horvat Čeč te zbirke Kuga i njezine kćeri Kristine Posilović i Zapisano metkom Zorana Žmirića; dobitnik nagrade za spekulativnu fikciju Artefakt – roman Ulica Helen Keller Envera Krivca te zbirke priča Valjalo bi me zamisliti sretnim Davora Mandića i Noćni ekspres Milana Zagorca.
Zbirka Moramo postati konkretni realizirana s minimalnim oscilacijama u pjesničkom glasu i naslovljena tako da definira samu sebe, konkretna i apartna. Željka Horvat Čeč njome se pridružuje zanimljivijim glasovima mlade hrvatske poezije.
Poezija Kristine Posilović u zbirci Kuga i njezine kćeri svojevrsna je neoegzistencijalistička lirska dijagnoza vremena u kojemu živimo i dokument duhovnoga rasapa, još jedan vrlo uspio projekt stihovnog prožimanja intime i zatečenog socijalnog stanja, nepretenciozna i čitljiva kombinacija privatne ispovijedi i pjesničkog angažmana.
Zapisano metkom predstavlja poetski derivat Blockbustera, općeg mjesta domaće (anti)ratne proze, svojevrsni sukus, onaj najjači alkemijski sublimat najboljeg, meritum stvari, svega onoga što rat jest, a što se ne vidi, ne osjeća ni ne doživljava.
Enver Krivac je izuzetno nadaren autor koji je napisao odličan, svjež i duhovit roman Ulica Helen Keller – koji se ne da usporediti gotovo ni sa čim što je nastajalo zadnjih godina u cijeloj štokavskoj regiji. Ako nam padnu na pamet Basara ili Potić, to će biti površinska sličnost jer srbijanski autori u svoja djela ne upliću emocije i teže satiri, dok je kod mladog riječkog pisca ona u drugom planu.
Što se tiče Mandićeva proznog prvijenca, zbirke priča Valjalo bi me zamisliti sretnim, valja reći da se tu radi o petnaest što duljih, što doista kratkih priča idealnih za čitateljsku razbibrigu. Bruseći zanat po novinama, Mandić je apsolutno naučio pisati čitko, lepršavo, precizno, ali i angažirano, zanimljivo i duhovito.
Glavni likovi zbirke pripovijedaka Noćni ekspres često se nastoje sakriti ili pobjeći od onoga nečega što ne mogu imenovati, no ipak jako dobro znaju da će se kad-tad morati riješiti tog nelagodnog tereta, a to, imenovano kao ono vani je strah s kojim se mora suočiti pod svaku cijenu. Noćni ekspres je stoga misterij koji pleše na tankom rubu između psihološkog trilera i drame.
Sve knjige dostupne su na linku.
