A Lijepa naša, partner ovogodišnjeg izdanja sajma, smještena je u centru knjiškog centra kojeg će pohoditi brojni knjigoljupci te mogući budući partneri - književnici, izdavači, knjižari, urednici, prevoditelji itd.
Usprkos poslovičnom natezanju oko popisa uzvanika i vječnom manjku financijskih sredstava (Ministarstvo kulture odvojilo je 2,6 milijuna kuna za period od dvije godine i dva nastupa u Leipzigu), izbornici hrvatske horde Alida Bremer i György Dalos osmislili su zadovoljavajući program koji bi našu književnost trebao prikazati u najboljem svjetlu. Za to će se pobrinuti četrdesetak naših autora oboružanih s tridesetak njemačkih prijevoda, od kojih su neki napravljeni samo za ovu priliku.
Program predstavljana Hrvatske započinje domjenkom nakon čega će uslijediti predavanje slavista Matthiasa Jacoba o hrvatskoj književnosti danas te kviz na temu poznavanja hrvatske književnosti nazvan 'Tko će biti crolijunaš?'. Književnu inačicu popularnog kviza vodit će autor velikog hita Osmi povjerenik Renato Baretić, koji u kvizaškim vodama pliva kao riba, jer i sam ima iskustva u sastavljanju pitanja za domaćeg Milijunaša.
Da bi se zainteresirani mogli što bolje upoznati s našom književnošću na adresi crobuch.de pokrenuta je službena stranica hrvatskog predstavljanja na sajmu u Leipzigu, koja je, nažalost, dostupna samo na njemačkom. Na stranicama francusko-njemačke televizije Arte TV virtualno nas predstavljaju Ivana Sajko, Alida Bremer, Edo Popović i Delimir Rešicki koji na blogu Croatisches Quartett izvještavaju sa sajma. No, nije sva promocija prepuštena internetskom prostoru. Časopis Die Horen objavio je poseban broj časopisa, u cijelosti posvećen našoj književnosti.
Netom prije početka sajma iz tiska je izašlo i posebno, njemačko izdanje Durieuxovog Fantoma slobode koji na 1,000 stranica predstavlja "hrestomatiju najboljih hrvatskih eseja". Ta je gerilska inicijativa Durieuxa i dubrovačkih Lazareta, sastavljena u svega šest tjedana, uvrštena u program sajma bez obzira na činjenicu da je napravljena na vlastitu ruku i bit će predstavljena u petak u 21.00 u okviru programa nazvanog 'Židovski životni prostori'. U taj je program Fantom upao jer uz dramu Slobodana Šnajdera Hrvatski Faust i tekstove Ive Žanića, Nadežde Čačinovič, Drage Roksandića, Dunje Melčić, Branka Sbutege, Vlade Gotovca, Nenada Popovića, Ivana Lovrenovića, Predraga Matvejevića, Ive Banca, Slavka i Ive Goldsteina, Miroslava Krleže i Milka Kelemena donosi i zapise iz Drugog svjetskog rata Osječanina Theodora Herzla, nećaka osnivača svjetskog cionističkog pokreta.
Od kurioziteta još valja spomenuti predstavljanje antologije Južni zrak tj. Südliche Luft. 20 Liebeserklärungen an Kroatien, u kojoj 20 njemačkih suvremenih autora piše 'ljubavne izjave Hrvatskoj', koje će se održati u subotu navečer u jazz klubu Spizz.
Iako će sajam proći bez Jergovića i Žmegača, uvjereni smo da će ga ostali (Irena Vrkljan, Boris Dežulović, Igor Štiks, Tatjana Gromača, Olja Savičević Ivančević, Drago Glamuzina, Roman Simić, Rujana Jeger, Roman Simić, Svjetlan Lacko Vidulić, Ivana Sajko, Robert Perišić, Jurica Pavičić, Nedjeljko Fabrio, Slavenka Drakulić, Veljko Barbieri, Zoran Ferić, Daša Drndić, Miro Gavran, Delimir Rešicki, Josip Mlakić, Luko Paljetak, Andriana Škunca, Nikica Petrak, Edo Popović, Mile Stojić, Renato Baretić, Julijana Matanović, Dubravka Oraić-Tolić, Boris Biletić, nabrojimo samo neke) odraditi bez greške.