Dio naslovnice zbirke pjesama 'Lude gljive' Saše Meršinjaka (Meandar)
Peti po redu Dani Marije Jurić Zagorke, kulturno-znanstvena manifestacija kojom se nastoji revalorizirati djelo istaknute hrvatske novinarke, publicistkinje, zagovornice ženskih i radničkih prava, ali i afirmirati feminističke teme, počinju danas u Zagrebu, a trajat će sve do 30. studenog.
U sklopu petih Dana Marije Jurić Zagorke u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke na Dolcu 8 te u Evropskom domu održat će se niz događanja - od znanstvenog skupa, okruglog stola, predstavljanja knjige i projekata ženskog mapiranja grada do šetnje Zagorkinim tragom po Zagrebu i dodjele Nagrade za najbolji studentski rad ženskostudijske/rodne tematike.
Dani će biti otvoreni predstavljanjem engleske verzije izdanja vodiča Zagorkinim tragom po Zagrebu Slavice Jakobović Fribec, dok će središnji dio manifestacije činiti znanstveni skup 'Zagorka – život, djelo, naslijeđe' s godišnjom glavnom temom Grad, granica, geografija koji je organiziran u suradnji s Odsjekom za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Konceptualno se nadovezujući na glavnu temu znanstvenog skupa, predstavit će se projekti ženskog mapiranja i ženskih vodiča iz regije kojima se bilježila 'ženska prisutnost' u javnom prostoru. S ciljem otvaranja teme i javne rasprave, održat će se okrugli stol pod nazivom 'Gdje je rod u javnim politikama?', kojim se nastoji okupiti sudionike nezavisne kulturne scene i problematizirati do sad u nas zanemarene rodne perspektive u kulturnim politikama.
Detaljnije informacije o programu Dana Marije Jurić Zagorke pogledajte na zagorka.net.
***
U utorak, 22. studenog, u Muzeju za umjetnost i obrt održana je 'Zagrebačka posveta' u čast Saše Meršinjaka, poznatog zagrebačkog pjesnika i voditelja Jutra poezije koji je preminuo prije tri godine. Do sad su u seriji 'Zagrebačkih posveta', koje u MUO donose večeri sjećanja na neke od velikih hrvatskih umjetnika i mislilaca, održane večeri posvećene Josipu Severu, Miroslavu Krleži, Antunu Branku Šimiću, Tinu Ujeviću, Zvonimiru Golobu, Radovanu Ivšiću, Vesni Parun, Vladi Gotovcu i Maku Dizdaru.
Večer posvećena pjesniku Saši Meršinjaku održana je pod nazivom 'U ruhu gurua', po istoimenoj Meršinjakovoj zbirci pjesama. Baš kao i 'Zagrebačka posveta' pjesniku i ključnoj pojavi zagrebačke boeme u vremenu njezina rapidnog nestanka, Josipu Severu, a koja je započela filmskim zapisom u kojem Sever govori o Majakovskom, tako je i posveta Meršinjaku započela filmom – nježnom kratkom posvetom ovom poznatom zagrebačkom boemu i pjesniku, gdje je publika mogla vidjeti Meršinjaka kako pleše na zabavi, igra se s djetetom u parku, ali i u klasičnom morisonovskom puštanju leptira iz dućana na slobodu, scena u kojoj Meršinjak kupuje veliku živu ribu u ribarnici na Dolcu i pušta je 'na slobodu' u Manduševac.
O, kako je to rekao organizator priredbe Goran Matović, ovom 'sumnjivom licu' hrvatske književnosti (Meršinjak je često govorio da je rođen u garderobi Narodnog pozorišta u Nišu, za vrijeme igranja predstave 'Sumnjivo lice' Branislava Nušića) govorili su Goran Grgić i Goran Matović, koji su interpretirali Meršinjakovu poeziju, Zvonimir Mrkonjić, Vesna Tominac i Sibila Petlevski, a nakon toga su pjesnici koji posjećuju mitsko zagrebačko 'Jutro poezije', čiji je Meršinjak bio dugogodišnji voditelj, čitali svoje pjesme posvećene njihovom prijatelju i kolegi pjesniku koji je za života objavio zbirke pjesama Šahovska polja spavača i U ruhu gurua, romane Ispovjednik i Predstave na granici te zbirke kratkih priča Akrobat i Lude gljive.
***
U nizu književnih manifestacija posvećenih poznatim hrvatskim književnicima koji se održavaju ovih dana tu je i književni skup posvećen 70. obljetnici rođenja Marija Suška, a koji se održava danas, u četvrtak, 24. studenog u Zagrebu, od 11 sati ujutro. Skup je u svojim prostorijama Vile Arko na Gornjem gradu organiziralo Hrvatsko društvo pisaca, a na njemu sudjeluju Branko Maleš, koji će održati uvodno slovo, Zvonimir Mrkonjić (Život na popravnom), Branimir Bošnjak (Mario Suško: život - privid povijesti), Krešimir Bagić (Suškov pjesnički stil), Miroslav Mićanović (Mario Suško - od jezika do granice i natrag),
Darija Žilić (Majčinstvo u poeziji M. Suška), Cvjetko Milanja (Pjesništvo Marija Suška), Ervin Jahić (Suškova tamna lirska memoaristika), Branko Čegec (Čitanje života i smrti u poeziji Marija Suška), Miloš Ðurđević (Vraćanje na mjesto odlaska – ogled o poeziji Marija Suška), Sead Begović (Motivi Suškove poezije) i Tonko Maroević (U ulozi Jozefa Klema).
***
Napokon je započeo rad na dugo najavljivanoj adaptaciji Korekcija Jonathana Franzena.
Korekcije, za koje je Franzen 2001. godine dobio National Book Award, snimaju se u produkciji HBO-a, a režiju potpisuje Noah Baumbach (redatelj četiri filma i scenarist desetak dugometražnih filmova, među kojima su i The Life Aquatic with Steve Zissou s Billom Murrayem i Anjelicom Houston, Margot at the Wedding, Fantastic Mr. Fox i Greenberg).
Inače, Franzen je sudjelovao i u radu na scenariju, a jednu od glavnih uloga igrat će Ewan McGregor, koji je dobio ulogu Chipa, srednjeg djeteta starijeg para sa Srednjeg zapada, koje će igrati Chris Cooper i Dianne Wiest.
Korekcije su prvotno bile predviđene za filmsku adaptaciju, a producent Scott Rudin je kupio pravo na celuloidnu ekranizaciju prije punih deset godina. No, Rudin je odustao od te ideje i umjesto toga odlučio producirati seriju Korekcije, čiji će izvršni producenti biti Noah Baumbach i Jonathan Franzen.
***
I za kraj recimo kako će se do sad neotkriveni rukopis znamenitog bengalskog književnika, dramaturga i filozofa Rabindranatha Tagorea naći na aukciji u New Yorku 13. prosinca ove godine. To samo po sebi možda ne bi bila toliko važna vijest izvan samih stručnih krugova, da se vrijednost rukopisa ne procjenjuje na nevjerojatnih 250 tisuća dolara.
Godine 1913. Rabindranath Tagore, autor teksta indijske himne, dobio je Nobelovu nagradu za književnost, kao prvi neeuropski književnik koji je dobio tu čast, a Akademija mu nagradu dodjeljuje zbog vrhunske kvalitete i pristupačnosti prevedenog opusa, među kojima se posebno ističe Gitanđali, koju je Tagore sam preveo na engleski 1912. godine. Za tu zbirku oduševljeni predgovor napisao je veliki irski pjesnik, jedan od najvećih modernističkih genija zapadne književnosti W.B. Yeats.
Inače, ovom gigantu svjetske književnosti kraja prve polovice 20. stoljeća, kojeg je Ezra Pound nazvao indijskim Danteom, ranije ove godine je u Muzeju Mimara u Zagrebu bila posvećena i izložba Tagoreovih autoportreta, portreta žena i životinja, a na otvaranju je bila predstavljena i knjiga o Tagoreovu posjetu Zagrebu.
Zanimljivo je da je 1915. godine upravo u Zagrebu prvi put u Europi izvedena Tagoreova plesno-glazbena drama Čitra, dok glavni grad Hrvatske Tagorea ugošćuje 13. studenoga 1926. godine. Tagore je došao vlakom iz Budimpešte, a već na kolodvoru ga je dočekala masa koja je uzvikivala ime ovog tad najpoznatijeg Indijca svijeta. Tagore je prespavao u hotelu Palace te održao predavanje u Hrvatskom glazbenom zavodu, koje je moralo biti ponovljeno zbog golemoga zanimanja. Zanimljiv je i podatak kako su bengalskog pisca tad imali prilike susresti i neki poznati hrvatski pisci, među kojima su bili i Ivana Brlić- Mažuranić te Dragutin Tadijanović.
