Sukladno važećim mjerama klub Booksa je zatvoren. / Due to COVID-19 Booksa is closed.
Close
Page arrow

Barunica d’Aulnoy, prva dama bajki

Large dizajn bez naslova  10 Barunica d'Aulnoy, Le Magasin pittoresque, 1870.
Srijeda
23.12.2020.

Na spomen bajki nama Hrvatima prva zasigurno na pamet padne Ivana Brlić Mažuranić. No, ako proširimo horizonte, vjerojatno u nabrajanju nećemo stići mnogo dalje od gospode Grimm, Perraulta, ili Andersena. Zato je vijest o objavi zbirke priča francuske sedamnaestostoljetne spisateljice barunice d'Aulnoy veoma dobrodošla.   

Iza titule barunice krije se Marie-Catherine Le Jumel de Barneville (1650-1705). Bajke bi bez nje bile nešto sasvim drugo - u svojoj zbirci priča objavljenoj 1697.-8. skovala je pojam conte de fée, iliti vilinske priče, no za razliku od maštotvorina gore spomenutih pisaca, njene se rijetko pojavljuju samostalno, van antologija. 

I sam njen život bio je začudan. Kao trinaestogodišnjakinja, Marie-Catherine udala se za mnogo starijeg kockara. Pokušala je naručiti njegovo ubojstvo, no završila je u zatvoru, nakon čega je provela više od desetljeća putujući po Španjolskoj i Engleskoj te navodno bila francuska špijunka. U Pariz se vratila 1690. te otvorila salon u kojem je s drugim autoricama kroz pisanje bajki progovarala o stanju i problemima u društvu i na dvoru. 

Novu zbirku njenih priča naslovljenu The Island of Happiness objavit će Princeton University Press u ožujku, a ilustrirat će je umjetnica Natalie Frank. U zbirci će se naći i prvi engleski prijevod priče The Tale of Mira, koja pripada ranijim radovima barunice d'Aulnoy. 

Finette-II
Natalie Frank, Finette II

The Tale of Mira, ''feministička priča o duhovima za sva vremena'', pripovijeda o ženi Miri čija je ljepota toliko velika da se u nju svi zaljube na prvi pogled, i toliko strašna da njen ponos i indiferentnost ubijaju stotine udvarača. Priča se bavi opasnostima neuzvraćene ljubavi i požude i ruga se ozbiljnosti tragične bajke, ističe se u predgovoru.

Baruničine bajke kontrolu nad svojom sudbinom povjeravaju samim ženama umjesto muškarcima, te rasvjetljavaju dekadenciju pripadnika njene klase, posebice potiranje samostalnosti žena, kaže Jack Zipes, prevoditelj zbirke. D'Aulnoy su ponajviše zanimali položaj žena, moralno ponašanje, nježnost među zaljubljenima te snaga ljubavi bez koje, smatrala je, pravedno društvo ne može postojati.  


Izvor: The Guardian

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu