Page arrow

Kako pišemo o majčinstvu?

Large 1

Facebook, 'The Cinema Enthusiast'; iz filma 'The Lost Daughter'.

Petak
06.05.2022.

Bez njih ne bismo bili ono što jesmo.

Razumljivo, prvo ste pomislili na knjige. Ne krivimo vas. Ipak, ove nedjelje stiže Majčin dan i prethodnu rečenicu posvetit ćemo majkama i maćehama, bakama, sestrama i skrbnicama, kao i svim drugim majčinskim figurama koje nesebično brinu za nas iz dana u dan, u knjigama i izvan njih. 

U povijesti se češće tematiziralo roditeljstvo, nego majčinstvo, stoga se danas o iskustvu majčinstva piše intenzivnije, nekonvencionalno, nijansirano. Isplivala je slika suprotna onoj koja se nalazi na reklami za pelene, a bijela kuhinja s mirisnim svijećama postala je nemogućim SF zapletom. Izabrali smo knjige koje slave ulogu majke i majčinstvo, ali i o njemu progovaraju kao kompleksnom izazovu s kojim se prvenstveno žene, potom i njihova okolina suočavaju.

Iako u posljednje vrijeme plijeni pozornost svojom prozom, iskoristit ćemo ovu priliku i skrenuti pozornost na zbirku poezije Prijelaz za divlje životinje Ivane Bodrožić. U njoj se u dva ciklusa (Dječje pjesme i Mamine pjesme) može pratiti iskustvo majčinstva, koje je istovremeno isprepleteno ljubavlju i strahom, kao i nizom malih emotivnih vrtloga. Kako je autorica Lejla Kalamujić svojedobno zaključila, Bodrožić je ispisala "iskrenu i autentičnu zbirku u kojoj se, kroz prizmu ličnog iskustva i sjećanja, prelama širi društveni kontekst." 

Motivi majčinstva više su i manje primjetno uvezeni u poeziju Monike Herceg. Čitajući zbirku Lovostaj., kritičar Tomislav Augustinčić izdvojio je kako "novi način spoznaje svijeta omogućuje pozicioniranje pjesnikinje: u Lovostaju je ženski pjesnički subjekt konkretiziran i fiksiran u svojim identifikacijama u lik pjesnikinje, u narativno konkretnije žensko i roditeljsko tijelo. Do kraja zbirke pjesnikinja kao pjesnički glas konstruirat će fizički krajolik i društveni kontekst kao nerealiziranu poeziju, svoje tijelo kao porozno tijelo koje osjeća taj svijet te sebe kao onu koja porađa poeziju. Iskustvo (pisanja) poezije postaje iskustvo univerzalnog majčinstva, pritom nimalo romantizirano...".

Za one željne nešto dulje forme, a opet kondenzirane i pitke (upozoravamo: u kratkoći, ne i u sadržaju), preporučit ćemo dvije zbirke kratkih priča. Točnije, u ovoj prilici to će biti dvije priče: priča Beskraj u knjizi Poštovani kukci i druge jezive priče Maše Kolanović i priča Jaje u knjizi Gušterov rep Korane Serdarević. U svoj fokus obje priče stavljaju trudnoću, izazove i teškoće postajanja majkom, stvari o kojima se nedovoljno progovara naglas. U prvoj priči je majka koja trpi neadekvatan tretman muža, institucije, pa i društva, dok se druga sapliće u neobičnom odnosu bivše i sadašnje žene u procesu umjetne oplodnje. 

Lik iz bajke koji je simbol za majku, ženu i moćnicu, Jaga iz romana Dubravke Ugrešić Baba Jaga je snijela jaje je izabrana kako bi na svom putu pomela brojne mitove o ženama i starosti, odnosu kultu mladosti, preispitala ih i temeljito pretresla. Još jedna velika hrvatska spisateljica Slavenka Drakulić analizira odnos majke i kćeri u liku kiparice koja izlaže skulpturu Tijelo moje majke u romanu Mramorna koža

Međutim, s obzirom na to da mnogi od navedenih primjera u svoje središte stavljaju žensko tijelo i tjelesnost, ne možemo se ne osvrnuti na poraznu činjenicu kako se ženska prava i dalje nemilosrdno urušavaju, čemu svjedočimo i ovih dana. Dok je žensko tijelo i dalje polje feminističke borbe, ne možemo govoriti o ravnopravnosti dok to pitanje ne riješimo jednom zauvijek. 

Svim majkama koje su spisateljice, umjetnice, radnice, aktivistkinje, prijateljice, sestre, žene, kćeri, unuke i još mnogo toga, želimo čestitati Majčin dan, uz želju da svaki idući slavimo i slobodu ženinog izbora!

Možda će vas zanimati
U fokusu
Homepage thumbnail img 1805 25.05.2022.

Književnost na rubu živčanog sloma

Suvremeni je diskurs o duševnim boljkama i oboljenjima slobodniji nego možda ikada u dosadašnjoj povijesti, no u praksi nabacivanja dijagnostičkom terminologijom došlo je i do spontane normalizacije toga da se kronično osjećamo loše.

Piše: Ana Fazekaš

Intervju
Homepage intervju  11 20.05.2022.

'Važno je propitkivati hijerarhije u književnosti i znanosti.'

Ususret Zagreb Book Festivalu razgovarali smo sa spisateljicom i filozofkinjom Evom Meijer, autoricom romana 'Kuća za ptice'.

Piše: Ivana Dražić

Video
Homepage 280876174 1005280746771780 8429724872542054671 n 16.05.2022.

Diskusija 'Periferna sebstva: afekt, dekolonijalnost i politika mjesta'

U Booksi je održana diskusija na temu 'Periferna sebstva: afekt, dekolonijalnost i politika mjesta' i predstavljanje knjige 'Discourse and Affect in Postsocialist Bosnia and Herzegovina' Danijele Majstorović.

Video
Homepage 279287362 572695730829340 95089553500264971 n 09.05.2022.

Kultura na remontu: Čemu se vi smijete?

Nova sezona ciklusa tribina u suradnji s Hrvatskim društvom pisaca 'Kultura na remontu' započela je razgovorom na temu: Čemu se vi smijete?

Kritike
Homepage untitled design  41 03.05.2022.

Definicija za herojstvo?

Poruka romana 'Gdje je nestao Kir' Elvisa Bošnjaka duboko je antiratna, ljudska, nadnacionalna i samokritična, protiv paradigmi koje caruju na ovim prostorima.

Piše: Dalibor Plečić

Preporuke
Homepage seinfeld 27.04.2022.

O nastanku popkulturnog fenomena

Za fanove 'Seinfelda', kojih i kod nas ima veliki broj, 'Seinfeldia' autorice Jennifer Keishin Armstrong je slastica kojoj neće odoljeti. 

Piše: F. B.

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu