Koliko čitamo u Hrvatskoj i trebamo li pritom optimistično ili zabrinuto razmatrati budućnost knjige?
Odgovor na to pitanje ponudilo je jednaesto po redu istraživanje agencije Kvaka koje se tradicionalno provodi u okviru Noći knjige. Zaljubljenici u pisanu riječ koji uporno odolijevaju negativnim prognozama vjerojatno će ostati pomalo zatečeni činjenicom da je uočen trend pada čitanosti.
Brojka od 49 posto čitateljica i čitatelja o kojoj je izvijestilo istraživanje iz 2020. godine u posljednjih godinu dana se smanjila. Doznajemo kako je 42 posto građana starijih od 16 godina uspjelo pronaći vremena za čitanje barem jedne knjige.
Među onima koji čitaju, najviše je onih koje pročitaju dvije knjige godišnje. Više čitaju žene, visokoobrazovane osobe i Zagreb i okolica. Čitatelji najčešće nabavljaju knjige u knjižnicama, kupuju ih ili posuđuju od prijatelja, pri čemu posežu za beletristikom, publicistikom i stručnim knjigama. Najusamljenije na policama knjižara i knjižnica ostaju knjige koje se tiču umjetnosti, kao i stripovi.
Još je u istraživanju iz 2019. godine istaknuto kako su nove tehnologije i novi sadržaji, prije svega serije, koje su postale "romani novog doba", ključan razlog promjena u čitanosti. U procjeni ovih rezultata nikako ne smijemo zanemariti dvije pandemijske godine koje su donijele čitav set novih i nepredvidljivih izazova. Između ostalog, bilo je potrebno organizirati rad od kuće i online nastavu, brinuti se za svoje zdravlje i zdravlje bližnjih, stoga je vrijeme za čitanje vrlo lako iskliznulo iz rasporeda.
Da bi se knjiga mogla s vremena na vrijeme mogla i redovitije naći na popisima za poklon sebi ili drugima, pokazuje podatak da je svaka peta osoba kupila jednu knjigu u posljednja tri mjeseca. Knjige češće od prosjeka kupuju milenijalci i, posve je jasno za naše prilike, oni s višim prihodima u kućanstvu. Knjižara se i dalje drži kao mjesto broj jedan za kupovinu knjiga, a postoji trend rasta kupovine na internetu.
Ne čudi kako sadržaje na internetu čita i prati 70 posto populacije. Prioritet i dalje imaju dnevne novine, a slijede portali/blogovi s autorskim i kritičkim sadržajem.
Budući da je istraživanje provedeno metodologijom osobnog intervjuiranja u kućanstvima, za razliku od prošle godine koja je u istraživanje uključila i online čitateljsku zajednicu, ostajemo optimistični i vjerujemo da bi rezultati sakupljeni online putem bili ipak nešto povoljniji.
Više brojki nalazi se ovdje, a nas ovi rezultati neće obeshrabriti. Ovaj sunčani početak tjedna iskoristit ćemo za čitanje!
