Booksina kontrola književnog prometa trenutno je u uzbudljivim pripremama za doček posebnih gostiju. Ove godine na Reviji malih književnosti predstavljamo književnost Islanda!
U antologiji naslova Svjetlucaju ledene perle po prvi put u prijevodu na hrvatski naći će se 12 autorica i autora, koje je pomno odabrao islandski pisac Sjón. Svoje književne kofere pakiraju pisci i spisateljice, pjesnikinje i pjesnici različitih generacija, izričaja i poetika, a s njih čak deset družimo se na razgovorima i tribinama u Booksi od 27. do 29. rujna.
U nastavku su autorice i autori koji će, kako je to napisao Sjón u Plavoj lisici, k nama doputovati s ruba naseljivog svijeta!
U Zagreb nam stiže Jónas Reynir Gunnarsson koji je rođen 1987. godine u Reykjavíku. Odrastao je u Fellabæru, malom selu na istoku Islanda. Privukao je veliku pozornost svojim romanima Connecting Flight, Starfish i Death of a Forest, od kojih je posljednji bio nominiran za Islandsku književnu nagradu i Nagradu Europske unije za književnost. Dobitnik je književne nagrade Tomas Gudmundsson i May Star Poetry Prize za svoje knjige poezije.
Upoznat ćemo i Elíasa Knörra, post-islandskog izvođača i flambojantnu praživotinju, nositelja zastave Ginnungastefna pokreta i pjesnika laureata koji živi ispod naših kreveta! UK Poetry review proglasio ga je jednim od tri najreprezentativnija autora moderne islandske poezije. Višejezični je autor, osvojio je Premio Afundación na najvećem galicijskom pjesničkom natjecanju, i to sa svojim knjigom Bazar de Traidores. Njegovu prvu knjigu koju je napisao na islandskom Sjóarinn með morgunhestana undir kjólnum proučava se na Odsjeku za književnost Islandskog nacionalnog sveučilišta. Njegova pjesma Þegar ég datt í dúnalogn uvrštena je u Jahrbuch der Lyrik 2021. godine. Isto tako, njegovu kratku antologiju Paid in lilies PoetrySchool.com proglasio je jednom od najboljih knjiga poezije 2019. na engleskom jeziku. Svoj rad temelji na mogućnostima riječi i potrazi za novim glasovima, potpuno vanjskim autoru, a poeziju pjeva i izvodi uživo.
Svoju putovnicu priprema i Ewa Marcinek, poljska spisateljica koja živi na Islandu. Suosnivačica je Ós Pressan, neprofitne inicijative osmišljene za stvaranje i promicanje inkluzivne spisateljske zajednice na Islandu, te međunarodne kazališne kompanije Reykjavík Ensemble, gdje radi kao spisateljica, producentica i voditeljica projekata. Ewini tekstovi objavljivani su u časopisima, postavljeni u kazališnim predstavama, izlagani na festivalima i umjetničkim izložbama na Islandu i u inozemstvu. Njezinu debitantsku knjigu, zbirku kratkih priča i pjesama Polishing Iceland (Ísland polerað) na pozornici je adaptirala redateljica Pálína Jónsdóttir i premijerno je prikazana u kazalištu Tjarnarbíó 2020. godine. Knjigu je 2022. objavio Forlagið.
Ragnar Helgi Ólafsson je pjesnik, pisac i vizualni umjetnik. Studirao je filozofiju na Islandu, a kasnije likovnu umjetnost u Francuskoj. Autor je sedam knjiga fikcije i poezije. Dobitnik je nagrade za poeziju Tómas Guðmundsson i dva puta je nominiran za Islandsku književnu nagradu. Njegove knjige objavljuju Bjartur (Reykjavik) i preveden je u Francuskoj (Edition Passages) i Njemačkoj (Elif verlag). Ragnar Helgi je izlagao svoje instalacije, vizualnu umjetnost i performanse u Europi i Americi u muzejima kao što su MoMA PS1, KIASMA, GES-2 i Kunsthalle Wien. Ragnar Helgi vodi i izdavačku kuću Tunglið forlag te je urednik Ljóðbréfa – časopisa nove islandske poezije. Uz svoju umjetničku praksu, Ragnar Helgi honorarno predaje na Islandskoj akademiji umjetnosti, svira u raznim bendovima i bavi se grafičkim dizajnom. Živi i radi u Reykjaviku.
I Kristín Ómarsdóttir će uskoro odraditi svoj check-in. Rođena je u Reykjavíku, prve je godine provela u Kopenhagenu i veći dio djetinjstva živjela u Hafnarfjörðuru. Svoju prvu dramu napisala je 1985. i osvojila je nagradu na Nacionalnog kazališta Islanda. Godine 2000. njezin roman Elskan mín ég dey bio je nominiran za Nagradu za književnost Nordijskog vijeća. Godine 2005. osvojila je nagradu za dramaturginju godine na Gríman – The Icelandic Performing Arts Awards. Za knjigu poezije Sjáðu fegurð þína nagrađena je Fjöruverðlaunin – islandskom ženskom književnom nagradom 2008. godine.
Sigrún Pálsdóttir doktorirala je Povijest ideja na Sveučilištu u Oxfordu 2001., nakon čega je bila znanstvena novakinja na Sveučilištu Islanda i urednica glavnog recenzentskog časopisa za islandsku povijest, Saga. Njezina povijesna djela uključuju biografiju smještenu u 19. stoljeće Thora. Biskupova kći (Þóra biskups, 2010.) i Nesigurna mora (Sigrún og Friðgeir, 2013.), priču o mladom paru i njihovo troje djece koji su ubijeni dok su plovili iz New Yorka za Island na brodu koji je torpedirala njemačka podmornica 1944. godine. Sigrúnin prvi roman Povijest. Nered (Kompa, 2016./2019.) satirična je fikcija o mladoj povjesničarki koja shvaća da su premise za njezinu doktorsku disertaciju neutemeljene. Njezin drugi roman je Embroidery/Vez (Delluferðin, 2019./2023.), tragikomična priča o očuvanju kulturnog blaga na Islandu i u New Yorku u 19. stoljeću. Njena djela nominirana su za Islandsku književnu nagradu, Islandsku žensku književnu nagradu, Nagradu Hagthenkir, DV Kulturnu nagradu. Knjigu Nesigurna mora nakladnici su izabrali za najbolju biografiju 2013. na Islandu, a Embroidery je islandska dobitnica Nagrade Europske unije za književnost 2021. Njezin posljednji roman je Dyngja (Boudoar).
Naš sljedeći gost autor je nekoliko romana, a snažan ugled uživa i kao pjesnik. Sölvi Björn Sigurðsson objavio je svoj prvijenac 2003. godine, priču o obitelji koja se sredinom osamdesetih iz Danske seli u mali islandski gradić Selfoss pod nazivom Radío Selfoss. Također je objavio zbirke poezije Ást og frelsi i Vökunætur Glátúnshundsins. Prevoditelj je klasične poezije, također je dobio istaknute nominacije za nagrade za svoj prijevod Rimbaudove Sezone u paklu. Godine 2001. uredio je antologiju poezije najmlađe islandske pjesničke generacije pjesnika.
Bergþóra Snæbjörnsdóttir živi i radi u Reykjaviku, a rođena je 1985. godine. Književni debi imala je 2011. zbirkom poezije Daloon days. Njezina druga zbirka poezije, Flórída, izašla je 2017. i bila je nominirana za Islandsku književnu nagradu. Godine 2019. objavljen je njezin prvi roman, Svinjska glava (Pighead), koji je kritika pohvalila. Dobila je Islandsku žensku književnu nagradu, Književnu nagradu islandskih nakladnika i bila je nominirana za Islandsku književnu nagradu. Njezino posljednje djelo eksperimentalni je roman Sve što teče (Everything that flows) koji izlazi u listopadu 2022. godine.
Pjesnikinja, multidisciplinarna umjetnica i glazbenica Ásta Fanney Sigurðardóttir diplomirala je likovnu umjetnost na Islandskoj umjetničkoj akademiji i izlagala je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama. Njezina prva knjiga poezije objavljena je 2012. godine i od tada nastupa u inozemstvu. Dobitnica je nagrade za poeziju Ljóðstafur Jóns úr Vör 2017. i nominirana je za međunarodnu nagradu Bernard Heidsieck u Pompidouu 2021. Dosad je objavila 4 knjige u rasponu od eksperimentalne avangarde do dnevnika snova. Među medijima koje koristi su tekst, crteži, video, zvučna umjetnost, instalacije, filmovi i performansi s fokusom na fenomene vezane uz riječ i jezik.
Upoznat ćemo i Evu Rún Snorradóttir, nezavisnu kazališnu umjetnicu i spisateljicu. Članica je dvije izvedbene skupine: The Extended Life Performance Group Kviss búmm bang i 16 lovers. Eva Rún objavila je četiri knjige i osvojila nagradu za najbolju knjigu poezije na Islandu 2019. Redovito predaje i mentorira na Islandskoj umjetničkoj akademiji. Od 2020. do 2021. bila je kućna dramaturginja Gradskog kazališta u Reykjaviku.
Detaljan program stiže uskoro!
Pripremila: Anja Tomljenović
Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
Donosimo ulomak iz romana 'Svinjska glava' islandske spisateljice Bergþóre Snæbjörnsdóttir u prijevodu s islandskog Vanje Veršić.
Donosimo izbor pjesama Elíasa Knörra, koje su objavljene u antologiji 'Svjetlucaju ledene perle' u prijevodu s islandskoga Vanje Veršić.