Književna povijest današnji datum, 18. veljače, pamti po nekoliko bitnih događanja. Na današnji je dan objavljen roman Pustolovine Huckleberryja Finna, a isti dan obilježava i rođenje autora Andréa Bretona i američke spisateljica Toni Morrison!
Današnji dan 1885. godine obilježila je objava slavnog, ali i kontroverznog romana Pustolovine Huckleberryja Finna Marka Twaina u Sjedinjenim Američkim Državama. Roman je godinu dana ranije, 10. prosinca 1884. bio objavljen u Kanadi i Ujedinjenom Kraljevstvu.
Priča prati Hucka Finna i odbjeglog roba Jima na njihovom putovanju niz rijeku Mississippi, gdje se suočavaju s društvenim nepravdama, rasizmom i licemjerjem tadašnjeg juga SAD-a. Twain je isprva zamislio Pustolovine Huckleberryja Finna kao nastavak Pustolovina Toma Sawyera, prateći Hucka u odrasloj dobi. Počeo je s nekoliko odbačenih stranica iz prethodnog romana i nazvao rukopis Autobiografija Huckleberryja Finna. No, tijekom godina gubio je interes i odlagao ga, da bi se nakon putovanja rijekom Hudson ponovno vratio pisanju i dovršio roman.
Twain je rukopis pisao rukom između 1876. i 1883., neprestano ga dorađujući. Primjerice, tri puta je prepravljao prvu rečenicu, na kraju se odlučivši za prepoznatljivi dijalektalni stil: "You don’t know about me, without you have read a book by the name of 'The Adventures of Tom Sawyer'; but that ain't no matter." Knjiga je postala jedno od prvih velikih djela američke književnosti koja su koristila narodni jezik, što joj je dalo autentičnost i snagu.
Od samog početka, knjiga je izazvala podijeljene reakcije. Već mjesec dana nakon objave, knjižnica u Concordu, Massachusetts, zabranila ju je zbog „grubog jezika“ i „neprikladnog sadržaja“. Tijekom 20. stoljeća roman je i dalje izazivao rasprave – neki su ga smatrali rasističkim, dok su ga drugi vidjeli kao snažnu kritiku rasizma i ropstva.
Danas roman Pustolovine Huckleberryja Finna ostaje klasik, nezaobilazan u američkoj književnosti. Unatoč kontroverzama, mnogi ga smatraju remek-djelom, a Ernest Hemingway je čak izjavio da američka književnost zapravo počinje s tom knjigom.
Jedanaest godina nakon objave toga romana, 1896., rođen je francuski pjesnik, kritičar te glavni je teoretičar nadrealizma André Breton. Breton je svoju karijeru započeo kao student medicine u Parizu s posebnim interesom za mentalno zdravlje. Tijekom Prvog svjetskog rata radio je u vojnoj bolnici, gdje je upoznao Jacquesa Vachéa, čiji su buntovni stavovi prema umjetnosti i društvu oblikovali Bretonove kasnije ideje. Nakon rata napustio je medicinu i posvetio se književnosti, postavši ključna figura avangardnih pokreta.
Njegov interes za podsvijest i automatizam vodio ga je do Freuda, kojeg je posjetio 1921., a ubrzo nakon toga osnovao je nadrealistički pokret. Svoj prvi Manifest nadrealizma objavio je 1924., definirajući nadrealizam kao “čisti psihički automatizam”. Kasniji manifesti iz 1930. i 1938. odražavaju njegovu povezanost s marksizmom i revolucionarnom umjetnošću.
Iako poznat po manifestima, njegovo najuspješnije djelo je ljubavni roman Nadja (1928.), inspiriran njegovom vezom s Léonom Delcourt. Osim pisanja, Breton je promicao nadrealističku umjetnost kroz časopise i izložbe, podupirući umjetnike poput Picassa i Miróa. Čak i nakon što su nadrealizam zamijenili novi pravci, ostao je predan pokretu sve do smrti 1966. godine. Njegova kolekcija nadrealističke umjetnosti danas je izložena u pariškom Centre Pompidou, dok njegova ostavština živi kroz utjecaj koji je ostavio na modernu umjetnost i književnost.
Trideset pet godina nakon rođenja Andréa Bretona, 1931. godine, rođena je američka autorica Toni Morrison. Najpoznatija su joj djela Beloved i Song of Solomon, a svoju je književnost posvetila prikazivanju života crnačke zajednice, pišući priče koje je sama željela čitati.
Studirala je književnost na Howardu i magistrirala na Cornellu, no prije nego što se potpuno posvetila pisanju, radila je kao urednica u Random Houseu, gdje je pomogla mnogim crnim autorima da objave svoja djela. Dobila je Nobelovu nagradu 1993. za sabrana djela, a također je laureatkinja Pulitzerove nagrade.
Pisanje je za Morrison bilo način da ispriča priče koje je sama željela čitati. Njezin prvi roman, The Bluest Eye, nastao je iz potrebe da crna djevojčica konačno postane središnji lik, a ne samo sporedni lik ili stereotip. Iako hvaljena, knjiga je često bila zabranjivana zbog prikaza nasilja. S romanima poput Song of Solomon i Beloved, Morrison je stekla nacionalnu i međunarodnu slavu, a njezino djelo Beloved kasnije je adaptirano u film.
Uz književnu karijeru, Morrison je predavala na prestižnim sveučilištima poput Harvarda i Princetona, gdje je osnovala Princeton Atelier, program koji je spajao različite umjetničke discipline. Bila je poznata po tome što je pisala za crne čitatelje, odbijajući prilagođavati svoje priče tzv. "bijelom pogledu".
Tijekom života objavila je 11 romana, nekoliko drama i dječjih knjiga koje je pisala sa sinom Sladeom. Nakon njegove smrti, posvetila mu je roman Home. Umrla je 2019. u dobi od 88 godina, ostavljajući iza sebe bogatu književnu ostavštinu. Njezin utjecaj i dalje se osjeća u suvremenoj književnosti, a Barack Obama ju je opisao kao "nacionalno blago i dar svijetu". Uskoro iz Bookse donosimo jako zanimljive vijesti vezane upravo za Toni Morrison, zato stay tuned!
Izvori: Pustolovine Huckleberryja Finna / André Breton / Toni Morrison
