Današnji dan književne povijesti obilježen je s nekoliko značajnijih događaja, pogledajmo što se sve odvijalo!
Započinjemo s 1852. godinom koja je obilježena objavom antiropskog romana Čiča Tomina koliba (Uncle Tom's Cabin) autorice Harriet Beecher Stowe, romana koji se smatra jednom od najutjecajnijih knjiga u suvremenoj povijesti. Roman je na sjeveru stekao veliku popularnost, dok je na jugu bio oštro osuđivan, a posjedovanje ili čitanje knjige bilo je opasno. Unatoč tome, u roku od godinu dana prodano je preko 300.000 primjeraka u SAD-u, a roman je bio uspješan i u Engleskoj. Knjiga je bila prevedena na više od 37 jezika, uključujući njemački, francuski i portugalski, dok je u Rusiji bila zabranjena. Brzo je prilagođena za kazalište, a izvedbe su privukle veliku publiku. Filmske adaptacije započele su početkom 20. stoljeća, no kasniji pokušaji nailazili su na protivljenje zbog rasnih kontroverzi. Priča je također adaptirana u strane filmove, animirane produkcije i televizijsku dramu iz 1980-ih.
Neki drugi bitni događaji koji su se odvili na ovaj dan uključuju otvaranje Bostonske javne knjižnice 1854. godine, premijeru prve operete na romskom jeziku u Moskvi 1888., koju je izvodila isključivo romska trupa, i to punih 18 godina postigavši veliki uspjeh, 1906. godine u Londonu je premijerno izvedena drama Captain Brassbound’s Conversion Georgea Bernarda Shawa. Osim toga, Winter Garden Theater otvoren je u New Yorku 1911. godine, a prvi automat za prodaju novina korišten je u Pennsylvaniji 1954. godine, a nešto kasnije, 1965. poznata aktivistica za građanska i ženska prava Dorothy Height objavila je svoju prvu kolumnu u tjednim afroameričkim novinama New York Amsterdam News.
Dakako, ovaj su dan obilježila i rođenja neka od značajnijih autora koji su obilježili povijest književnosti. Rimski autor Ovidije rođen je na ovaj dan davne 43. pr. n.e., u Sulmoni u Italiji. Unatoč očevoj želji da se posveti političkoj karijeri, Ovidijeva ljubav prema poeziji navela ga je da napusti javni život i posveti se pisanju. Njegovo najpoznatije djelo, Metamorfoze, ep u 15 knjiga, povezuje više od 250 mitova, a svi su tematski vezani uz preobrazbu. Pjesma počinje stvaranjem svijeta, a završava deifikacijom Julija Cezara, služeći i kao mitološko remek-djelo i kao odraz rimske ideologije. Ovidijev život pretrpio je težak udarac 8. godine kada ga je car August prognao u Tomis na Crnom moru, vjerojatno zbog Umjetnosti ljubavi i neodređenog prijestupa. U progonstvu je nastavio pisati, stvarajući Tuge i Pisma s Crnog mora, ispunjene čežnjom i tugom. Iako se nikada nije vratio u Rim, njegova su djela duboko utjecala na kasniju književnost, uključujući Dantea, Shakespearea i suvremeno pripovijedanje.
Istoga je dana 1828. godine rođen najveći norveški autor Henrik Ibsen. Ibsen je rođen u bogatoj trgovačkoj obitelji, no život mu se promijenio kada je njegov otac izgubio bogatstvo i postao alkoholičar. Autora je to prisililo da sa 15 godina napusti školu i da radi kao šegrt u ljekarni. S 22 godine nije uspio položiti prijemni ispit za Sveučilište u Kristianiji, pa se umjesto toga posvetio pisanju i ubrzo objavio svoju prvu dramu, Catilina. Poznat kao otac modernog kazališta, Ibsen je postao jedan od najutjecajnijih dramatičara 19. stoljeća, odmah nakon Shakespearea. Razočaran životom u Norveškoj, proveo je 27 godina u samonametnutom egzilu u Italiji prije nego što se vratio kući kao kontroverzni književni junak. Njegova djela, poput drama Nora ili Kuća lutaka i Hedda Gabler najznačajnija su dramatska djela njegova opusa. Godine 2006. stota obljetnica njegove smrti obilježena je međunarodnom proslavom „Ibsenove godine”, u čast njegovom doprinosu književnosti i kazalištu.
