Književni kalendar: obljetnica Gogoljeve smrti

Srijeda
04.03.2026.

„Svi smo mi ispali iz Gogoljeve kabanice“, rečenica je koju je navodno rekao Fjodor Dostojevski, priznajući tako golem utjecaj koji je Nikolaj Vasiljevič Gogolj imao što na rusku, to i svjetsku književnost. Ta slavna krilatica i danas svjedoči o snazi njegova pera i trajnosti njegova djela. Upravo se na današnji dan, 3. ožujka, obilježava obljetnica smrti pisca koji je snažno obilježio razvoj moderne proze i trajno promijenio lice književnosti.

Gogolj (1809.–1852.), rođen u Soročincima, a preminuo u Moskvi, bio je ukrajinski i ruski književnik te utemeljitelj modernog ruskog realizma. Iako je za života stvarao između dviju kultura, njegov je književni utjecaj nadišao bilo kakve nacionalne okvire. Njegove pripovijetke i romani, među kojima se posebno ističu Mrtve duše i već spomenuta Kabanica, ostavili su dubok trag na generacije autora nakon njega. Bio je dvojezičan, rođen u obitelji poljsko-ukrajinskih korijena, što se odrazilo na njegov književni jezik.

Zanimljivo je da Gogolj, unatoč književnom geniju koji je ovjekovječen unutar književnog kanona, nije bio osobito uspješan učenik. U školi je bio tek prosječan, pa čak i slabiji iz ruske gramatike – podatak koji ruši mit o tome da su svi veliki pisci nužno bili briljantni đaci. 

Njegov život bio je obilježen neobičnim interesima i strahovima. Odmalena je razvijao brojne fobije, dijelom pod utjecajem majke koja mu je često govorila o sudnjem danu i zagrobnom životu. Kasnije je razvio snažan strah od smrti, pa čak i tjeskobu da bi mogao biti pokopan živ. S druge pak strane, zanimale su ga i vedrije stvari. Volio je ručni rad, pletenje i krojenje, izrađivao je vlastite kravate te rado kuhao, osobito makarone i ukrajinske varenike. 

Posljednje godine njegova života bile su obilježene krizom i dubokim beznađem. Neposredno prije smrti spalio je drugi dio romana Mrtve duše, razočaran i duhovno slomljen. Taj čin i danas izaziva rasprave među književnim povjesničarima.

Njegova Kabanica i dalje je utjecajna kao i u doba Dostojevskog i ne sumnjamo da će se to promijeniti!

Izvor

Možda će vas zanimati
U fokusu
24.09.2025.

Kanonizacija i kritički fetišizam

Esej Lamije Milišić o kanonu, nastao povodom kolokvija "Politike stvaranja kanona na poluperiferiji".

U fokusu
13.08.2025.

Strategije feminističkog čitanja kanona

Esej Mirele Dakić o kanonu, nastao povodom kolokvija "Politike stvaranja kanona na poluperiferiji".

Piše: Mirela Dakić

U fokusu
25.06.2025.

Mediteranska književna republika: jedno naličje (post)jugoslovenskog kanona

Esej Mirnesa Sokolovića o kanonu, nastao povodom kolokvija "Politike stvaranja kanona na poluperiferiji".

Piše: Mirnes Sokolović

U fokusu
05.06.2025.

Kanon, kaleidoskop

Esej Vladimira Tasića o kanonu, nastao povodom kolokvija "Politike stvaranja kanona na poluperiferiji".

Dr. Ostojić, literoterapeut
15.10.2009.

Dr. Ostojić: karikirani Gogoljevi likovi

Što se dešava kad čitatelj shvati da živi komediju za koju je mislio da je samo čita? Kako nakon ove spoznaje povratiti zdravi literarni um?

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu