U utorak su sve svjetske agencije prenijele vijest kako je umrla Miep Gies, čuvarica dnevnika Anne Frank. Pravednica među narodima Miep, zapravo je rođena u Austriji kao Hermine Santrouschitz, no s 13 godina se zbog nestašice hrane u Austriji preselila u Amsterdam gdje ju je udomila obitelj koja joj je dala nadimak Miep. Godine 1933., taman dok je jedan drugi Austrijanac preuzimao vlast u susjednoj Njemačkoj, djevojka je počela raditi u tvrtci za trgovinu začinima gospodina Otta Franka, oca Anne Frank. Osam godina kasnije, kad je Europa bila u ratnom plamenu, Miep je odbila postati članicom nacističke partije, što joj je umalo došlo glave. No, deportaciju je izbjegla udajom za svog dečka Jana Giesa. Godinu dana kasnije Otto Frank je zamolio Mies da pomogne njegovoj obitelji što je ona odmah prihvatila te ih je, s još četiri osobe, skrivala naredne dvije godine. Čak i kad su provaljeni i kad je obitelj Frank odvedena Mies je još jednom stavila glavu u torbu i odlučila otići u policiju i podmititi čuvare da ih puste, no bilo je prekasno. Nakon što su nacisti otkrili sklonište i deportirali obitelj, Giesova je pronašla i sačuvala dnevnik koji je djevojčica Anna vodila. Anna Frank je umrla u koncentracijskom logoru Bergen-Belsen u ožujku 1945., a Gies je dnevnik predala Ottu Franku koji je jedini od obitelji preživio rat te ga je on objavio 1947. godine, a otad je tiskan u milijunima primjeraka i preveden na 65 jezika.
***
Googleu kao da nije dovoljno negativnog publiciteta koji ga prati posljednjih par godina te neprestano sam sebi pravi nove neugodnosti. Posljednja u nizu jest ona zbog mobilnog googleovog uređaja pod nazivom Nexus One. Naime, nasljednici velikog SF pisca Philipa K. Dicka priprijetili su Googleu tužbom i zatražili da odmah promijeni ime uređaja, budući da je ono preuzeto iz njegovog romana Do Androids Dream of Electric Sheep? (Sanjaju li androidi električne ovce?) iz 1968. godine, kojeg je kasnije ekranizirao Ridley Scott pod nazivom Blade Runner, zbog čega su i neka izdanja romana nakon 1982. izlazila pod nazivom Blade Runner. Protagonist romana je plaćenik Rick Deckard koji se bavi hvatanjem androida iz serije Nexus 6. Inače, telefon Nexus One bazira se na Googleovom Android softveru kojeg je Google pokrenuo prije dvije godine. Isa Dick Hackett, kćerka slavnog pisca, izjavila je kako upravo činjenica da Nexus One radi preko Android softvera sve govori te da je riječ o očitom kršenju prava intelektualnog vlasništva.
***
Kineska književnost nikad nije bila pretjerano bliska zapadnim čitateljima usprkos bogatoj tradiciji, a iako se u posljednje vrijeme ta činjenica mijenja te se suvremeni kineski književnici sve više prevode i čitaju, još uvijek su očite neke stare boljke koje spadaju u sferu interesa postkolonijalne kritike. Tako se progonjena zvjerka pod imenom Google morala ispričati grupi kineskih autora, odnosno predati listu autora čije je tekstove skenirala posljednjih godina bez njihova znanja i pristanka. U pismu koje je Google poslao udruženju kineskih pisaca koje ima osam tisuća članova nudi se isprika zbog postupaka koji su mogli razbjesniti pisce te se tvrdi kako se priprema ugovor prema kojem bi se našao kvalitetan modalitet digitaliziranja njihovih knjiga. Kavga koja je nastala između Googlea i kineskih pisaca neka je vrsta podkavge u seriji zvanoj 'Google Book Search i skeniranje svih knjiga ikada objavljenih', a u kojoj smo odgledali već nekoliko epizoda poput onih s francuskim, njemačkim i američkim piscima koji su podnijeli tužbe kako bi spriječili Google u svom naumu. Recimo i to da je francuski ministar kulture Frederic Mitterrand upravo otkrio plan za razvoj projekta nalik na Google Books kojim bi Francuzi konkurirali internetskom gigantu.
Još malo o Kini i književnosti. Naime, već smo pisali o brutalnom iživljavanju kineskih vlasti nad piscem Liu Xiaoboom koji je osuđen na 11 godina zatvora i oduzimanje svih političkih prava. Sud je takvu odluku donio točno na Božić, a od tad do danas u svijetu se dogodio čitav niz prosvjeda poput bdjenja Dona DeLilloa i E.L. Doctorowa. Posljednja demonstracija high profile pisaca dogodila se na 33. godišnjicu zatvaranja jednog od najpoznatijih disidenata među piscima, Václava Havela, 6. siječnja. Havel, u pratnji nekoliko kolega političkih zatvorenika i velikog broja novinara, došao je pred kinesku ambasadu u Pragu kako bi uručio pismo protesta ambasadoru. Pozvonio je prvi put. Ništa. Drugi put. Ništa. Treći. Ništa. Aparatčiki u ambasadi su se ukipili i pravili da nema nikog kod kuće, dok je jedan od njih gledao kroz špijunku i pantomimom davao znakove ambasadoru kojem se nije dalo primiti bivšeg predsjednika Češke. Havel je morao ubaciti pismo u sandučić ispred ambasade, kojeg je naslovio na predsjednika Hu Jintaoa. Havel je zatražio kinesku vladu i predsjednika "da ne počine isto što su njemu i njegovim istomišljenicima učinile vlasti zbog njihove borbe za slobodu". Liu Xiaobo, koji je kineskim vlastima išao na živce još od velikih revolucionarnih gibanja 89, zapečatio je svoju sudbinu Poveljom 08., donekle sličnom Havelovoj Povelji iz 77., kojom je pozvao na demokratizaciju Kine, veću slobodu govora i, čime si je potpisao presudu, ukidanje jednopartijskog sistema.
***
Španjolci su dodijelili svoju najveću i najstariju književnu nagradu koja se bez prestanka dodjeljuje od 1944. godine - nagradu Nadal. Dobitnica nagrade, vrijedne 25 tisuća dolara, književnica je i novinarka 54-godišnja Clara Sanchez za roman Lo que esconde tu nombre (Ono što tvoje ime skriva) o dvojici ljudi; bivšem gestapovcu koji živi na španjolskoj obali i bivšem logorašu koncentracijskog logora Mauthausen koji živi u Argentini. Clara Sanchez je autorica osam knjiga koje su među ostalim prevedene na nekoliko jezika te je kolumnistica najčitanijeg španjolskog lista El Pais.
