U 89. godini života preminuo je jedan od najznačajnijih književnika španjolskog govornog područja i dobitnik Nobelove nagrade za književnost, Mario Vargas Llosa. Vijest je objavio njegov sin Álvaro Vargas Llosa na društvenoj mreži X, napisavši: „S dubokom tugom objavljujemo da je naš otac, Mario Vargas Llosa, danas mirno preminuo u Limi, okružen svojom obitelji.”
Rođen 1936. godine u gradu Arequipa, Vargas Llosa rano se počeo baviti spisateljskim zanatom, naime, već s 15 godina radio je kao novinar crne kronike. Tijekom života okušao se u mnogim ulogama: bio je novinar, radijski voditelj, učitelj, politički aktivist i kratko predsjednički kandidat. No, kako je sam priznao: „Iz svojih političkih iskustava naučio sam da sam pisac, a ne političar… moje su najuzbudljivije avanture bile književne, ne političke.“
Vargas Llosa bio je ključna figura tzv. „hispanoameričkog booma“– književnog vala koji su, uz njega, predvodili Julio Cortázar, Carlos Fuentes i Gabriel García Márquez. Ova generacija obilježila je književnost 20. stoljeća originalnim stilom i angažiranom prozom. Iako su ga isprva vezivali prijateljski odnosi s Márquezom, njihov odnos nije završio prijateljski – 1976. godine, nakon slučajnog susreta ispred kina u Mexico Cityju, Llosa je Márqueza udario šakom. O razlozima tog sukoba nikad nije govorio, iako je godinama kasnije izjavio kako žali zbog izgubljenog prijateljstva.
Godine 2010. dodijeljena mu je Nobelova nagradu za književnost. Švedska akademija tada ga je opisala kao autora koji je „kartografijama moći, buntovnim glasom i preciznim pripovijedanjem dao novu dimenziju latinoameričkoj književnosti“. Sam pisac nagradu je nazvao „bajkom koja traje tjedan dana“, ali i „noćnom morom koja traje godinu dana“, budući da mu je silna medijska pozornost otežala rad: „Ne možete zamisliti pritisak, sve te intervjue, sajmove knjiga...“ Unatoč tome, i nakon osvojenog Nobela nastavio je pisati te je objavio još četiri romana.
Na književnu scenu stupio je 1963. godine s romanom Vrijeme heroja (originalno: Grad i psi), inspiriranim vlastitim iskustvom u vojnoj akademiji. Roman je izazvao snažne reakcije – u Peruu je izazvao takav skandal da je, prema legendi, tisuću primjeraka spaljeno na školskom dvorištu. Time je započeo njegov bogat i višestruko nagrađivan opus u kojemu se sustavno bavio temama moći, nasilja i korupcije. Među najutjecajnijim djelima ostat će zapamćeni romani Razgovor u katedrali, Rat na kraju svijeta te Teta Julia i scenarist.
Uz književni rad, bio je i aktivan zagovaratelj slobode izražavanja. Od 1976. do 1979. godine obnašao je funkciju predsjednika organizacije PEN International. Ipak, 2019. godine nije prihvatio mjesto njezina počasnog predsjednika, nakon što se javno usprotivio stavu organizacije koja je podržala puštanje na slobodu dvojice katalonskih čelnika i usporedila njihovu represiju s razdobljem Francove diktature – što je Vargas Llosa odlučno odbacio.
Popis hrvatskih prijevoda autorova opusa možete pronaći na stranici njegovog hrvatskog izdavača Vuković&Runjić.
