Miks noviteta u izlozima

Studeni nam je donio osjetno niže temperature, ali i miris svježe tinte u knjigama. Dok se skrivamo pod dekama i posežemo za šalicom vruće čokolade ili čaja, knjige postaju naši najbolji saveznici tijekom zimskih i blagdanskih dana. Stigli su nam raznovrsni žanrovi, a uz svaku od knjiga dostavljamo i kratki teaser onoga što možete očekivati.

Koje su se to nove knjige ušuljale u naše knjižare, provjerite u nastavku!

Na Interliberu se svježe iz tiska mogla naći zbirka Marka Pogačara Ponoćni glagoli u izdanju V.B.Z.-a. Vjerujemo da već dobro znate, radi se o jednom od najproduktivnijih i najvažnijih suvremenih pjesnika, putopisaca i esejista koji nas je razmazio dobrim tekstovima. U ovome se najavljuju drevni likovi, antički i biblijski, Rimbaud, bujanje flore i faune, kao i glagola: "Pjesnik usisava šaren jezični materijal i vraća ga obogaćenog kao uran, prerađenog u složeno ritmiziranu poeziju skokovite asocijativnosti koja uvijek otvara nove opcije, refleksnu i fleksibilnu refleksivnost i slikovitost koja razbija okove očekivanog. Možda su ovaj put još jače izražene fonetske dimenzije jezika – autorove primarne i trajne teme – pojačana je aliteracija, posebno češće čujemo šušur palatala i atmosferalija, vjetra i sjevera."

Na policama Naklade Ljevak zatekli smo Umijeće gubljenja Alice Zeniter, višestruko nagrađivani roman o bremenitoj povijesti Alžira i Alžirskom ratu, o imperijalizmu, rasizmu, siromaštvu, gubitku statusa, jezika, kulture i identiteta i o velikim pukotinama koje je alžirska kolonijalna i ratna priča ostavila, kako u tamošnjemu, tako i u francuskom društvu, a naročito u obiteljima i pojedincima. Ali, Hamid i Naïma tri su generacije jedne alžirske obitelji koja je po završetku rata 1962. morala pobjeći u Francusku. Ali živi vječnu sadašnjost, koja drugima izgleda kao prošlost, Hamid živi vječnu budućnost, odrekavši se i prošlosti i sadašnjosti, a Naïmu polako preuzima prošlost u kojoj kao sitom pokušava izbistriti svoj mnogooblični prelamajući identitet.

Što je zajedničko ovim filmovima – Sve o mojoj majci, Julieta, Tuga i slava (uz još mnoge druge…)? Naravno, redatelj Pedro Almodóvar! Fanove će razveseliti vijest kako je nedavno objavljena njegova knjiga Posljednji san. Za nju sam autor kaže sljedeće: "Ova knjiga ponajviše nalikuje rascjepkanoj, nepotpunoj i ne baš sasvim razgovijetnoj autobiografiji. Usprkos tome, vjerujem da će čitatelj na koncu dobiti ponajviše informacija o meni kao sineastu, kao pripovjedaču (piscu) i o tome kako se u mojem životu sve to uspijevalo ispreplesti s još ponečim." Uz to, i naslovnica nam je baš kul!

Nakon romana Hana i Tihe godine, autoricu Alenu Mornštajnová imamo priliku čitati u romanu Studeni koji je objavila Hena com. Radi se o dirljivoj obiteljskoj priči čiji se život odjednom stubokom mijenja. U zimsko svitanje 1989. godine mladi bračni par, Marie i Joska Hajný, uhićen je zbog sudjelovanja u prosvjedima protiv režima. Djeca ostaju bez roditelja; Joska nestaje bez traga, a Marie je osuđena na dvadesetogodišnju robiju… I premda je vjerojatnost da svoju djecu vidi kako odrastaju iznimno mala, Marie ipak ne gubi nadu. Ideološki okvir ovoga romana u vještim rukama Mornštajnove samo je podloga za snažne ženske likove u kojima tinja neutaživa želja za slobodom.

Tijekom Sa(n)jma knjige u Puli održava se mnogo događanja, a nama su za oko zapela predstavljanja ove dvije knjige: Knjiga o knjižnici Susan Orlean (Sandorf) i roman Razdomljeni talijanskog autora Maria Desiatija (OceanMore).

Susan Orlean, književnica i novinarka, odlučila je posvetiti nekoliko godina svog života istraživanju razornog požara koji je 29. travnja 1986. opustošio gradsku knjižnicu u Los Angelesu, kada je stradalo gotovo milijun svezaka knjiga. Prava gradska katastrofa u nepovrat je odnijela znanje i uspomene čitavih generacija ugrađenih u kalifornijsku metropolu i san o boljem životu na pacifičkoj obali. U ovoj začudnoj knjizi, dijelom istraživačkom trileru a dijelom povijesnoj i sociološkoj studiji, koja je u vrlo kratkom roku postala američki bestseler, Orlean nam otkriva značaj i ulogu svake knjižnice na svijetu i na pristupačan i gotovo dirljiv način podiže spomenik svim knjižničarima i knjižničarkama.

Mario Desiati ispisao je suptilan i odvažan roman vlastite generacije – nestalne, izdomljene, prekarne, prve generacije europskih građana koja u Europi bez granica prekoračuje vlastite granice i okvire društvenih konvencija tražeći svoje mjesto pod sve olovnijim suncem. Za roman je dobio Nagradu Strega 2022. godine, a u objašnjenju stoji: "Ima nečeg istodobno čarobnog i izopačenog u dijelu Apulije gdje se rađaju, žive i pate Desiatijevi likovi... Oni pokazuju nemir satkan od romantičnog ushita i erotske žudnje, komplicirane ljubavi prema rodnom kraju i jednako složene želje za bijegom u negostoljubive metropole pune nasilja. Njegova je proza raskrižje namjerno suprotstavljenih registara: lirizma i zajedljivosti, sentimentalizma i okrutnosti."

Sajam je još uvijek u tijeku, i to do 3. prosinca. Nađete li se ovih dana u Puli ili okolici, bacite oko na program.

Polako zaključujemo godinu i oštrimo pera kako bismo ispisale sve knjige koje su se na našim policama naslagale od siječnja. Pritom znatiželjno provjeravamo hoće li nas koji naslov iznenaditi do kraja 2023. i pojaviti se u nekom gradskom izlogu.