Page arrow

Poezija na slušalice u Booksi

Large picture1

Kavana Gundulić, ilustracija, 1926.

Subota
13.11.2021.

U subotu, 13. studenog od 11 do 18 sati Booksa će na jedan dan udomiti Poesiophone, audio-instalaciju koja vam donosi izbor iz poezije stranih i domaćih pjesnika. Kompilacija uključuje pjesme Marije Dejanović, Alena Brleka, Ane Brnardić i drugih.

Okupljajući umjetnike različitih disciplina, projekt Poesiophone: prisutna poezija posvećen je istraživanju novih oblika izvedbe poezije. Temeljna je ideja projekta izmaknuti poeziji sigurnost zapisa, promišljati poeziju izvan pisma i zatvorenih knjiga, kako bi se kreirao prostor u kojem ona može pronaći svoj izvedbeni potencijal, fokusirajući se na auditivne i oralne kvalitete pjesničke riječi. Projekt počinje i završava u mediju zvuka, podsjećajući publiku, ali i same umjetnike, na važnost odnosa unutar kojeg je poezija, u pretpismeno doba, kao umjetnost nastala - odnosa slušatelja i govornika.

Zvuk tako postaje temeljni umjetnički materijal u procesu rada na projektu, ali i kanal kojim poezija putuje do publike. Poezija na kojoj je autorski tim radio predstavit će se publici u obliku audio-instalacije pod nazivom poesiophone, čiji su vizualni identitet i naziv svojevrsni hommage francuskoj tehnološkoj senzaciji iznikloj iz Belle Époque ere - uređaju zvanom théâtrophone, koji je 80-ih godina 19. stoljeća doživio visoku popularnost.

Omogućavanje građanima da na javnim mjestima poput kavana, hotelskih soba i predvorja, preko slušalica prate prijenos glazbe i riječi, predstava iz opere i kazališta, na neki je način označilo početak suvremenog doba i streaming servisa kakve danas poznajemo, ali i začetke društvene izolacije koja danas možda dostiže svoj vrhunac.

Dvoje ljudi koji za stolom sjede zajedno, svaki za svojim ekranom ili slušalicama, danas ne predstavljaju naročitu novost, a kamoli senzaciju. Iako se teško boriti protiv fenomena već toliko duboko ukorijenjenog u socijalne prakse našeg društva, poesiophone s njime nastoji učiniti nešto drugo; na način na koji je to radio théâtrophone, na kavanske stolove donosi bijeg u poeziju i glazbu, koji bi na jedan dan mogli zamijeniti bijeg u društvene mreže i mobilne ekrane.

Krajem 20-ih godina, slušanje kulturnog programa u modi je bilo i u tadašnjim zagrebačkim kavanama, koje su nad svakim stolom imale montirane slušalice, pri čemu su kavane sa svojim gostima izgledale kao telegrafski uredi. Ovaj projekt građanima nastoji vratiti dijelić atmosfere koja je i u izolaciji uspijevala pronaći romantiku, a kulturi, stegnutoj novonastalim mjerama, pronaći sigurnu nišu unutar koje, kroz medij zvuka,  i dalje može tiho pulsirati.

Za koncept projekta zaslužna je Nina Bajsić, dramaturginja i glazbenica, za glazbu i oblikovanje zvuka Vid Hribar, dramaturg, pisac i glazbenik, a za vizualni identitet Mara Bajsić, slikarica.

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu