Na 16. natječaj za najbolji hrvatski roman pristigla su 44 naslova, a žiri je odabrao njih 11 koji ostaju u konkurenciji za književnu nagradu tportala.
Književnu nagradu tportala u vrijednosti od 10 tisuća eura dobit će autorica ili autor najboljeg romana izdanog u Hrvatskoj u 2022. godini. O tome tko će to biti, odlučuje peteročlani žiri koji čine prevoditeljica i pjesnikinja Vanda Mikšić, ujedno predsjednica žirija, zatim redateljica Anica Tomić, pisac Robert Perišić, psiholog i kolumnist tportala Boris Jokić te kroatistica Andrea Milanko.
Na ovogodišnji natječaj za književnu nagradu tportala pristiglo je 44 naslova, a jedanaest odabranih su:
Olja Savičević Ivančević, Ljeta s Marijom (Fraktura)
Booksina kritičarka Maja Abadžija piše sljedeće: "Roman obuhvata priče pet Marija u pet različitih vremenskih perioda koje su, opet, 'izlomljene' u romanesknom toku na nekoliko ključnih godina ('ljeta') u njihovim životima, a kao što je svaka junakinja individualizirana posebnim nadimkom, i svaka od pripovjednih sekvenci ima različitu atmosferu i ton, te se ostvaruje drugačijim stilskim registrom i dijalektom, u skladu s duhom vremena, da, ali s ciljem da se predoči autentična i prepoznatljiva perspektiva svake od pet protagonistica. Pritom, iako fragmenti opisuju sekvence iz života, uvijek su oblikovani oko nekih ključnih ženskih životnih iskustava kao što su odrastanje i seksualno sazrijevanje, brak, preljub i razvod, trudnoća i majčinstvo...".
Magdalena Blažević, U kasno ljeto (Fraktura)
"Ako su slike poput one po kojoj je „sunce velika zrela jabuka“ (str. 14.) u Svetkovini gradile mnoštvo pojedinačnih sudbina, a potom i čitav svet ruralne Bosne u kome se žene porađaju usput i gde je nasilje normalna stvar, iste ovakve slike u romanu U kasno ljeto usmerene su pre svega ka jednom cilju – priči o ratnoj pogibiji četrnaestogodišnje devojčice Ivane. (...) Bilo kako bilo, U kasno ljeto, mada se na prvi pogled nužno razlikuje od Svetkovine, i dalje je, zapravo, varijacija na temu, stilska vežba iz autorkinog karakterističnog stila, koji je zaista veoma uspeo, verovatno i bolji nego u Svetkovini", uspoređuje kritičarka Dunja Ilić.
Luka Bekavac, Urania (Fraktura)
"Urania se čita i promatra na više razina, kao priča i kao objekt. Stranice romana prostor su odigravanja kompleksne radnje, ali i testiranja pragova čitljivosti na svim razinama – sadržajnoj, konceptualnoj, optičkoj... Na desnim stranicama pratimo središnju priču romana dok je na lijevima analiza te priče, oblikovana kao kombinacija filološkog pristupa, strojnog jezika, uredničkog komentara te zagonetnih i potencijalno neodgonetljivih 'slučajnih' znakova. Međutim, sva ta stilska rješenja nisu uvedena u tekst bez razloga, nego predstavljaju dio same priče – nešto što iz nje proizlazi, dijelom je i objašnjava, te u konačnici pojačava napetost i izravno uključuje čitatelja u proces detekcije."
Zoran Ferić, Dok prelaziš rijeku (V.B.Z.)
"Očito se naslanja na kultni roman Marguerite Duras Ljubavnik, ne samo sadržajem nego i naslovom, ali ovaj je, umjesto iz perspektive petnaestogodišnje ljubavnice sredovječnog kineskog bankara, pisan iz perspektive ljubavnika, u drugom vremenu i prostoru. A taj je ljubavnik svjestan svih pogleda koji ih strijeljaju po hotelima, restoranima i parkovima, kad se slučajno zaboravi i uzme je za ruku, ali ona ga je 'odmumificirala', ona ga je ponovo rodila kad su prvi put završili zajedno u krevetu, i on nema izbora."
Marina Šur Puhlovski, Virus, potres, brak (V.B.Z.)
"Majstorski napisan, kompleksan, pronicljiv, a opet brz i lako čitljiv, roman Virus, potres, brak prva je knjiga planirane velike romaneskne freske, u kojoj Marina Šur Puhlovski na 900 stranica (u tri knjige), prateći intiman život Sofije Kralj, daje sveobuhvatan pogled na jedno vrijeme i društvo, kao i na svu složenost, važnost i krhkost naših intimnih odnosa za koje se tako grčevito vežemo i na kojima gradimo svoje živote."
Vedrana Rudan, Doživotna robija (V.B.Z.)
"Nakon šest godina Vedrana Rudan ima novi roman, oštar i provokativan, kao što nas je navikla, ali i drukčiji, tiši i melankoličniji od dosadašnjih, psihološki iznijansiran i slojevit, s neočekivanim obratom koji majstorski naglašava dvojbu s kojom se glavna junakinja bori cijeli život. I Doživotna robija je roman o ljubavi i njenom naličju – jednoj od omiljenih tema Vedrane Rudan – ali ovaj je put, uz ljubav prema muškarcu kojeg voli i koji je voli, u fokusu ljubav prema djeci."
Dragan Jurak, Peléov priručnik (V.B.Z.)
"Djelo počinje dolaskom naoko obične pošiljke knjiga na adresu neimenovanog književnog kritičara, Protagonista ovog romana (tako ćemo ga zvati za potrebe ove kritike). Ipak, među pristiglim knjigama nalazi se i Knjižica koja već svojim izgledom i opremom odudara od ostatka paketa koji kritičarima redovito stiže od raznih izdavača. Naime, naslovnica Knjižice potpuno je bijela i neispunjena, a ni unutar korica nema naslova, imena autora, kao ni podataka o izdavaču, uredniku ili prevoditelju; tek se na trećoj stranici navodi da je riječ o zapisniku uhođenja, koji je k tome potpisan upadljivo lažnim pseudonimom Eusébio Armando Batistuta Péle. Protagonistovo iznenađenje raste kada, počevši čitati bilješke uhođenja, shvaća da one ničime ne nalikuju onome što bi takav tip teksta trebao biti...", piše kritičar Matija Prica.
Dora Šustić, Psi (GKR)
"Roman je pod radnim nazivom Praznina 2021. godine dobio Književnu nagradu 'Drago Gervais', za najbolje neobjavljeno književno djelo. U rukopisu romana Praznina, pripovjedačica i lik djevojka, milenijalka, napušta sigurnost obiteljskog doma, riječke građanske obitelj, oca liječnika, odlazi u Prag studirati filmsku režiju. (...) Ona u društvu kolega u jednom od praških kafića Duende susreće fotografa Leona na pragu četrdesetih i s njim započinje strastvenu i romantičnu ljubavnu vezu. Roman prikazuje milenijalce u raskoraku između suspregnutosti i raspojasanosti, anesteziranosti, ekscitiranosti, otupjelosti i nadraženosti, suzdržanosti i izražajnosti, feminističke emancipacije i seksualne ekstrovertiranosti, materijalnog obilja i duhovne lišenosti. U tom se kontekstu odvija veza između muškarca na pragu zrelih godina i djevojke u cvijetu mladosti."
Robert Međurečan, Domovina to go (Sandorf)
"Šimun Nikolić, nezaposleni profesor hrvatskoga jezika, razočaran u hrvatsko pravosuđe i ekonomiju, odluči otići raditi u München kao bauštelac, ne bi li prikupio novac za ponovno pokretanje sudskog spora povodom prometne nesreće u kojoj su mu stradali žena i dijete. Smjestit će ga našijenci u zgradu, kafkijanski limb, gdje žive došljaci svih nacija, živu vrevu jezika i nevolja, a uskoro će zaredati i ubojstva i Šimun će se naći usred kriminalističke istrage u kojoj su svi stanovnici hotela sumnjivi, što pojačava njihove strahove koje nose sa sobom iz zavičaja. Domovina to go Roberta Međurečana je dijelom i epistolarni roman, jer Šimun piše pisma nerođenoj kćeri, a pri rekonstrukciji stare zgrade nalazi pisma koja je 1930-ih Jakob pisao zaručnici Izabeli, koja pak uznemirujuće podsjećaju na suvremenu političku radikalizaciju."
Denis Peričić, San o Križaniću (Hena com)
"Roman San o Križaniću, podnaslovljen kao (meta)roman o Hrvatu bez granica Denisa Peričića, fikcionalizira, ako ne i sniva, izvorima i dokumentima rupičastu biografiju Jurja Križanića, u čije je prezime već upisan križ. Križanić je kao katolički svećenik, teolog i polihistor, utemeljitelj panslavističke ideje, ali i više od toga, geostrateg koji je mislio globalno i pokušavao utopistički izmiriti pravoslavlje i katoličanstvo. I naravno da je, raspet između svojih ideja i političke zbilje, stoga teglio svoj križ sve donde kamo nijedan Hrvat prije njega nije stigao, u Rusiju, Sibir, Tobolsk, i natrag…"
Jurica Pavičić, Mater Dolorosa (Stilus knjiga)
"U ranu jesen 2022. Split polako ispraća posljednje turiste pripremajući se za zimsku hibernaciju. Mlada Ines Runjić sprema se za nedjeljnu smjenu na recepciji hotela u centru grada. Njezina majka Katja obavlja kućanske poslove uznemirena zbog susjeda koji je prisvojio zajednički prostor svih stanara i počinje ga pretvarati u vlastiti apartman. Policajac Zvone Carev žuri pak u napuštenu tvornicu zbog vijesti o pronađenom tijelu. Neće proći dugo dok se ne dozna da je riječ o tijelu sedamnaestogodišnje Viktorije Zebe, kćeri jedinici iz ugledne obitelji. I dok policija, pritisnuta bijesom javnosti, medija, ali i moćnih poznanika obitelji Zeba, užurbano pokušava privesti počinitelja, sudbine dotad međusobno nepoznatih ljudi zauvijek će se ispreplesti…"
Pet finalnih naslova tportalov žiri odabrat će u svibnju, a pobjednik ili pobjednica bit će proglašen/a u lipnju.
I ove godine književna nagrada tportala pruža dodanu vrijednost u obliku audioizdanja pobjedničkog romana na platformi Book&Zvook.
Podsjetimo, lani je najboljim proglašen roman Zemlja bez sutona Marije Andrijašević u izdanju Frakture.
Izvor: tportal.
